Izbornik i umjetnički ravnatelj festivala Vinko Radovčić izvijestio je da je tijekom osam dana, svaku večer bio maksimalan broj posjetitelja te je nagrada publike za najbolju monodramu s prosječnom ocjenom 4,782 pripala predstavi “Kontrabas” Patricka Süskinda u režiji i izvedbi glumca Filipa Sertića te produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i Tesla Teatra iz Zagreba. Voditeljica programa Gabrijela Meštrović Maštruko potom je istaknula da je sve monodrame, pomno i detaljno, svaku večer pratio i stručni žiri koji je radio u sastavu: Antonela Tošić, dipl. dramaturginja kao predsjednica žirija i članice žirija: Jadranka Svaguša, dramska producentica HNK Zadar, dr. sc. Ana Gospić Županović, izv. prof., teatrologinja i Anđela Ćurković-Petković, glumica Kazališta lutaka Zadar. Potom je glumica Anđela Ćurković-Petković u ime stručnog žirija objavila da je nagradu „Zlatko Košta“ za najbolju monodramu na 2. Zadarskom festivalu monodrame prema ocjeni stručnog žirija pripala predstavi „Final act / Posljednji čin” autorice Lucije Barišić u izvedbi i režiji Lucije Barišić uz pratnju glazbenika Luke Žužića i Tomija Novaka te u produkciji Umjetničke organizacije “Pierre Vally” iz Zagreba i Zagrebačkog kazališta mladih.

Anđela Ćurković-Petković pročitala je obrazloženje stručnog žirija: Izvođačica Lucija Barišić, ujedno i autorica i redateljica teksta, nevjerojatnom lakoćom, šarmom i autentičnošću uvlači publiku u svoj iskričavi svijet. Kombinacijom glumačke vještine s neporecivim talentom i karizmom, izvođačica uspijeva nasmijati gledatelja jednako brzo kao i rasplakati. U tih šezdeset minuta trajanja izvedbe, Barišić nam uspijeva pokazati cijeli spektar ljudskih iskustava i najrazličitijih emocija koji prolaze iz čovjeka suočenog sa smrću. Glumičino shvaćanje i percipiranje smrti od njezinih osnovnoškolskih dana do zrelih godina, na sceni spremno prate i glazbeno nadopunjuju Luka Žužić i Tomi Novak, koji svojom autorskom interpretacijom jasno, a opet nenametljivo ulaze u suigru s glumicom, dodatno oplemenjujući svijet u koji smo uvučeni, pritom ne narušavajući formu monodrame – ovo je Lucijina priča, a oni su tu da je podrže.

Barišić je svoj izvođački talent precizno utkala u svoju pripovjedačku vještinu, pritom stvorivši jedan tako specifičan, prijateljski, a opet hipnotički ugođaj za kojeg ne želimo da prestane – ugođaj koji se jedino još može nazvati kazališnom magijom. Final act / Posljednji čin preciznim dramaturškim i režijskim zahvatima uspješno prenosi priču iz sfere autobiografskog u sferu općeg, obrađujući pritom vječitu temu smrti, ali kroz različite prizme (kroz oči djeteta, majke, ljubavnice, prijateljice, glazbenice, školskog razreda, čitave obitelji pa čak i obiteljskog stola…). Predstava se, između navedenog, istaknula i svojom hibridnom formom intimnog koncerta, stand up showa, psihodrame i improvizacijskog kazališta, a opet zaogrnuta u jednu cjelinu. Ovo je predstava o smrti koja tako snažno i neumoljivo slavi život, da mi nemamo izbora nego slaviti s njom.

Oboje nagrađenih: i glumica Lucija Barišić i glumac Filip Sertić nažalost nisu mogli doći po svoje nagrade zbog unaprijed dogovorenih glumačkih obveza, ali su se putem video poziva zahvalili stručnom žiriju i publici na nagradama te izrazili veliko zadovoljstvo da su sudjelovali na 2. Zadarskom festivalu monodrame i na lijepom prijemom zadarske publike, a nagrade će im biti uručene naknadno. Ravnateljica Kazališta lutaka, ujedno i producentica 2. Zadarskog festivala monodrame Iris Pavić Tumpa zahvalila se svima na tako velikom odazivu i interesu za sve predstave na 2. Zadarskom festivalu monodrame te ujedno najavila 3. Zadarski festival monodrame sljedeće godine.

Zadarski festival monodrame bio je posvećen cijenjenom zadarskom glumcu i lutkaru Zlatku Košti (1951.-2021.) i upravo je Nagrada za najbolju monodramu prema ocjeni stručnog žirija dobila naziv prema njemu. Idejno rješenje statue nagrade „Zlatko Košta“ osmislili su Vinko Radovčić i Robert Košta, a izradili su je Robert Košta i Darko Petković. 2. Zadarski festival monodrame održao se u organizaciji Drame plus i Kazališta lutaka Zadar pod producentskim vodstvom osnivača i voditelja Drame plus Vinka Radovčića i ravnateljice Kazališta lutaka Iris Pavić Tumpa, dok je cijeli festival koordinirao Domagoj Lindinger.

Generalni pokrovitelji 2. Zadarskog festivala monodrame bili su: Grad Zadar, Ministarstvo kulture i medija RH i Zadarska županija, a pokrovitelj festivala bio je HNK Zadar. Od 28. kolovoza do 4. rujna zadarska je publika s velikim interesom iz večeri u večer pratila sve predstave na 2. Zadarskom festivalu monodrame, tražila se ulaznica više i uz sjajne reakcije poslije svake odgledane monodrame, svi posjetitelji imali su priliku sudjelovati u izboru nagrade publike za najbolju monodramu.

Nakon svečanog dijela proglašenja pobjednika 2. Zadarskog festivala monodrame, uslijedila je hrvatska praizvedba jedne od posljednjih drama Edwarda Albeeja “Kuc! Kuc! Tko je tamo!?” u režiji Vinka Radovčića i izvedbi mladog glumca Lovre Rimca te produkciji Drame plus, nakon čega je i službeno završio 2. Zadarski festival monodrame.

Otkrilo se to na predstavi Posljednji čin  – Final act, autorsko djelo zagrebačke glumice Lucije Barišić o kojem je najbolji prikaz dao Večernji list. Sasvim slučajno kroz interakciju s publikom, autorica je prvo prizvala Roka, mladog Zadranina koji će u prvi razred srednje, ali odlično se snašao u kratkom razgovoru s glumicom koja ga je zamolila da to ne kaže mami. Ali uz njega je bio i mlađi brat.  

I onda ga je pronašla u zadnjem redu – mladić iz Kostarike, koji za razliku od glumice ne govori tako dobro engleski. Ali je u razgovoru koji je postao dio improviziranog dijela monodrame, kazao kako na motoru putuje po svijetu. I gle čuda, završi u gledalištu zadarskog kazališnog festivala, bez obzira na jezičnu barijeru.

U jednom trenutku se javila sumnja da nije on možda odglumljen jer jedan od rekvizita u predstavi je bila banana koju je u razgovoru s njim Lucija trebala pojesti, a Kostarika je poznata po plantažama banana. Prepoznatljiva faca naroda Središnje Amerike, a jezik španjolski na koji se mladić pozvao, potvrda su njegovog podrijetla i autentičnosti.

Dilema oko najboljeg dijela predstave koji je oduševio publiku, razriješio je organizator i umjetnički voditelj festivala Vinko Radovčić.

– Došao je pitati može li ulaznicu kupiti karticom, što nije bilo moguće na blagajni kazališta. Ja sam mu darovao ulaznicu, misleći kako se on sigurno neće vratiti, kazao je Radovčić.

Njega je kao i publiku oduševila ta slučajnost kojom je autorica i glumica naletjela na pravog i nadovezala cijelu  priču o tome kako bi uz Juana iz Kostarike bilo lijepo uživati vozeći se motorom po svijetu. On možda i nije sve razumio, a publika je uživala u toj spontanosti.

Nije ni čudo što se trajanje predstave Posljednji čina najavljuje od 60 do 70 minuta. Ovisno o publici i inspiraciji Lucije Barišić koja je oduševila sojom monodramom i samom izvedbom uz dvoje glazbenika na sceni.

Kao i večer poslije povratnik iz Hollywooda, zagrebački glumac Filip Sertić. On se lani vratio na domaću kazališnu scenu s Kontrabasom koju je na Festivalu monodrame izveo u nedjelju navečer.

U Zadru ga je jučer dočekao Radovčić s kojim je bio na prijemnom za Akademiju i najpoznatija zadarska glumica Tihana Lazović. Ona je s roditeljima došla gledati odlučnu Sertićevu izvedbu Kontrabasa i dati podršku prvom zadarskom kazališnom festivalu te članicama žirija.   

Večeras je na rasporedu predstava Drame plus “Tko je ubio mog oca” Édouarda Louisa u režiji Vinka Radovčića i izvedbi Marka Kasala. Monodrama je imala svoju premijeru u Kazalištu lutaka Zadar u prosincu 2021. godine te poslije mnogih izvedbi u Zadru i drugim gradovima, među kojima se posebno ističe izvedba na 29. Festivalu glumca u Otoku u svibnju 2022. godine, ponovno se vraća na scenu Kazališta lutaka Zadar i to u okviru 2. Festivala monodrame kao domaća uzdanica u konkurenciji za nagradu žirija i publike.

Predstava donosi priču o ocu, tvorničkom radniku, otprije poznatom iz Louisova prvijenca, autobiografskog romana Raskrstimo s Eddyjem, kojemu su težak fizički rad, pretrpljene nepravde, postupno ukidanje radničkih prava slomili, kako tijelo, tako i duh. Louis se vraća u djetinjstvo i mladost da bi se pomirio s ocem i ispričao njegovu priču, jasno upirući prstom u krivce mnogih nepravdi koje su zadesile njegova oca, pa tako i cijelu njegovu obitelj. Édouard Louis je rođen kao Eddy Bellegueule u okolini u kojoj su nasilje, a pogotovo ono muškaraca nad ženama svakodnevna i normalna, čak i očekivana pojava, u okolini koja tolerira i podrazumijeva alkoholizam, siromaštvo kao datost i koja ne vidi svrhu u obrazovanju. Jer, izlaza nema, a prelazak na višu stepenicu je teško, gotovo nemoguće ostvariti premda je sam Édouard pokazao da je itekako moguće i to upravo pomoću obrazovanja. „Za one koji imaju moć politika je, najčešće, estetsko pitanje, način razmišljanja o sebi, način gledanja na svijet, konstruiranja svoje osobe. Za nas, značilo je to živjeti ili umrijeti”, piše u romanu.

Gotovo pa da je suvišno govoriti o tome koliko se Louisove teme uklapaju u kontekst hrvatskog društva u kojem je politika glavna “zvijezda”. Druga važna tema koju autor proteže kroz sva tri romana: Raskrstimo s Eddyjem (2014.), Povijest nasilja (2016.) i Tko je ubio mog oca (2018.) jesu društveni okviri, njihovi oštri, nezahvalni rubovi, ustaljeni mentalitet koji sve drugačije od onog što poznaje, ponižava i odbacuje.

Kritika o predstavi kaže: “Apsolutno remek-djelo, u kojem dramaturgija, režija i glumačka interpretacija dišu i kreću se kao jedan organizam.” napisala je Oretta Bressan za “La Voce”. Cijena ulaznica za večerašnju predstavu iznosi 10,00 €. Ulaznice se kupuju i preuzimaju na blagajni Kazališta lutaka Zadar, Sokolska 1, Zadar od 20 sati do početka predstave u 21 sat. Ulaznice je moguće rezervirati na e-mail: uzkudramaplus@gmail.com ili SMS-om na 098779703 najkasnije tri sata prije izvedbe svake predstave. Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti i kupiti najkasnije pola sata prije početka predstave na blagajni Kazališta lutaka Zadar, jer će u protivnom biti puštene u slobodnu prodaju.

Uostalom, tamo je jučer bila i pročelnica za kulturu koja je promovirali napjeve zadarskih Arbanasa, što radi diljem Europe u protekle četiri godine. Dina Bušić je izjavila za Dubrovački vjesnik da je “nastup u Dubrovniku za nju kruna ovoga projekta”.

Iz udruga za kulturu uzalud zovu i pitaju njezin Odjel u kojem im nitko ne može reći hoće li dobiti novac koji im je odobren po pozivu javnih potreba u kulturu i kao takav uvršten u proračun koji je izglasan pa povučen.

I dok udruge iz sporta te udruge iz socijale nekakvim ključem dobivaju odobren novac, kultura se pokazala kao zadnja rupa gradskim vlastima koje se vole prazno hvalisati kao Grad kulture, naravno, u turističkom smislu.

I sada slijede tri najkvalitetnije kulturne manifestacije koju organizira trojac čije su organizacijske sposobnosti neupitne kao i njihovo umjetničko stvaralaštvo. Njihova imena su Sanja Petrovski, Tea Kulaš i Vinko Radovčić. Oni organiziraju Monoplay, Zadar Organ Festival te Festival monodrame posvećen Zlatku Košti.

Drugo i povećano izdanje Festivala monodrame od 28. kolovoza do 4. rujna, Radovčić je spremao šest mjeseci i nije htio odustati zbog toga što nije dobio novac od Grada. Manji iznos odobrilo mu je Ministarstvo kulture, te je, kako je izjavio, s rizikom složio financijsku konstrukciju za 8 predstava. Duboko je zahvalan ravnateljici Kazališta lutaka, Iris Pavić Tumpa koja je s istim rizikom u odnosu na gradski proračun za tu manifestaciju, ušla u organizaciju festivala Mediteraneo. I taj festival može se pridružiti ovom trolistu po originalnosti i kvaliteti, i to međunarodnih gostovanja.

Zadranka Tea Kulaš ima, kao i oni, odobrenje na papiru za novac kojeg iz Proračuna treba dobiti za svoje radionice kao i za festival koji je postao glazbena inovacija i rujanska poslastica u Zadru. Program je sastavila, ali sve je pod upitnikom u očekivanju odgovora na pitanje biti ili ne biti u odnosu na financijsku potporu Grada Zadra.

Traženje sponzorstva kojima bi pokrila boravka izvođača u Zadru puno je mukotrpniji posao za tu mladu Zadranku unatoč njezinim organizacijskim sposobnostima.

Svi oni su, “primjerice” dobili košaricu od Tankerske plovidbe koja je po prvom natječaju za potpore radije se opredijelila za institucije a ne za udruge.

Sanji Petrovski koja je sa svojim plesačicama i uz pomoć iz Zagreb stvorila jedinstven festival koji se prati na HTV 3, po svemu sudeći, kap je prelila čašu. Ona je u ime svog Zadarskog plesnog ansambla u ponedjeljak, 19. kolovoza sazvala konferenciju za novinare i to prostoru dvorane pored gradilišta na Relji.

Osim predstavljanja programa, iznijeli bi i svoje viđenje ostvarivanja programa renomiranog festivala starog 16 godina u novom svjetlu nedostatka proračuna grada Zadra.

Čut ćemo Sanju koja se, za razliku od većine u Zadru, ne boji govoriti. Kao ni iz udruge koja ističe da se Kino zona održava 8 mjeseci s 0 eura gradskog proračuna, kao što je to slučaj s Hitchcock nights.

Time je zaokružen ciklus filmske, plesne, glazbene i kazališne kulture koju u Zadru organizira tzv. alternativa.

Druga premijera na 30. Zadarskom kazališnom ljetu, nastala u koprodukciji  Drame plus i HNK Zadar, očekivano nije iznevjerila i donijela je pravo osvježenje za istinske ljubitelje kazališnog izraza. Od  dramaturgije, scene,  glazbe, redateljskog zahvata pa do vrhunske izvedbe jednog glumca u tako složenoj i osjetljivoj temi.

Predstava prikazuje odnos Oca sprema svoje dvoje hendikepirane djece. Kako se roditelji, a kako okolina, prijatelji, kumovi, struka odnose prema tim nevinim bićima koja se razlikuju od tzv. normalne djece prikazano je kroz  smijeh, priču i duboku emociju.

  U svega 20 dana, s velikim srcem glumac kojem je 28 godina  (posljednji ispit na Akademiji u Zagrebu polaže kod Zadranke Ivane Buljan Legati) Ivan Raffaeli  odigrao je tu ulogu  bez imalo patetike, sa sjajnom dikcijom i vrsnom glumačkom ekspresijom, dok je dramaturgija držala publiku u koncentraciji prema svemu što je izgovorio i kako je odigrao na sceni punoj improvizacija životnih situacija.  

Kamo idemo, tata nastao je prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera. Autorski je to projekt Vinka Radovčića koji  se još jednom kroz teatar uhvatio životnih tema i prikazao ih na sebi svojstven način. Hvala ti Vinko što nisi otišao iz Zadra bila je samo jedan od  reakcija i čestitki  koje je sinoć primao zadarski kazalištarac od formata.

No, najdraže su mu bile od onih koji su nastali iz Drame plus. Luka Knez  i Domagoj Ikić  su bili ponosni na svog voditelja koji je u njim oslobodio kreativne umjetničke energije na putu prema Akademiji. Luka je dobio angažman u ZKM-u – može li više. Jedna od članica udruge Drama plus netom je upisala montažu, pohvalio se Radovčić sinoć u krugu publike koja ga istinski voli i podržava.    

Među publikom je bio naš poznati književnik Damir Karakaš koji je strpljivo čekao kako bi mogao čestitati Radovčiću. Ponos i zadovoljstvo nakon premijere dijelio je i Domagoj Lindinger, inače kreativni producent u Drami plus. On dijeli autorstvo adaptacije i dramaturške obrade s Vinkom Radovčićem i  Ivanom Raffaelli.

Publika ima prilike večeras pogledati izvedbu  Kamo idemo, tata u klimatiziranoj dvorani Kazališta lutaka, u 21.30 sati. Ta bi predstava trebala još dugo igrati jer pokazuje zbog pravi smisao kazališta.

  Teška je tema, plakat je bio provokacija, humor je zamka s kojim se  publika zapita čemu se ja zapravo smijem, natuknice su zadarske premijere čija je izvedba dobila snažnu podršku publike.  

Jedna od najstarijih pretplatnica u zadarskom kazalištu i bivša ravnateljica Glazbene škole, Đurđica Andrović  kazala je redatelju Vinku Radovčiću kako je uživala u dramskoj izvedbi tog klasičnog djela.

Uz elemente američkog vodvilja, priča koju vodi sam autor Vladimir Nabokov kao „izvjesni gospodin“   bila je jednostavna za praćenje,  dramaturški je bila sjajno napravljana zahvaljujući  mladom Patriku Gregurecu iz Zagreba koji je napravio i adaptaciju.

Publika sudjeluje u predstavi izgovarajući slogove Lolita,  ne odgovara na pitanje ima li pedofila u publici. Na samom početku su upozoreni na glasnu pucnjavu koja ima svoj značaj. Čak četiri pucnja bila su potrebna kako bi ubili suvremenu pojavu Lolite, romana napisanog prije 70 godina.

Ona  je izražena u ovoj rečenici koja je dodana kao redateljska intervencija:   Jebemti šefe, ja imam policiju, političare, socijalne radnike. Razumiješ li koliku ja moć imam? Sve u ovom malom prstu. Svi mi volimo dječicu. Tu repliku izgovara Quality dok ga ubija  nositelj uloge  pedofila Humberta.  On zapravo simbolički ubija  i sadističke pojave kao što su borba pasa, nasilje nad beskućnicima i štošta što nosi suvremena civilizacija.

Nažalost, uloga kazališta da o svemu tome progovori tek je ovim činom Lolite osviještena.

 Glavna uloga Humberta  bila je slojevita i iscrpljujuća za Alena Liverića. Uloga mu je sjela, ali nije mu to uloga života, reći će  član HNK Zadar koji je bio dramski prvak u riječkom nacionalnom kazalištu. U odnosu na zadarsku Lolitu, poznati glumac smatra kako je ta kazališna predstava važna kako bi oni koji ne znaju, vidjeli ono što su spremni unaprijed osuditi, odbaciti. Ili biti licemjerni, što je također dio dramaturškog zahvata u odnosu na publiku.

Lolitu, 12 godišnju djevojčicu jako je uvjerljivo odigrala Ivana Gulin, osobito uz činjenicu da je šibenska glumica prešla 30-tu godinu.

U ulogama Quilty, Psihologinja i Doktora, transformirao se  Dominik Karakašić  koji iz lutkarskog kazališta prelazi u HNK Zadar.

Stalna članica   Žana Bumber odigrala je u svom stilu ulogu Charlotte, majke Lolite.

Uloga izvjesnog gospodina, pripala je Damiru Orliću. On je u nju ušao prije 15 dana, ali radi se o iskusnom glumcu koji je bio jedno vrijeme i ravnatelj  drame u HNK Ivan pl. Zajc Rijeka, i on je svoju ulogu u Loliti odigrao s lakoćom lika koji vodi i tumači dramaturgiju predstave.

Uz ostale kreatore zadarske premijere, Lolita će večeras imati svoju prvu izvedbu, a trebala bi igrati i izvan Zadra.

PS: Premijeru su izbjegli i zadarski političari, nije bilo ni dogradonačelnika Zadra, mada su u kampanji, a niti predsjednika Kazališnog vijeća.

Režija: Vinko Radovčić
Adaptacija: Patrik Gregurec
Dramaturgija: Patrik Gregurec
Scenografija: Vinko Radovčić
Kostimografija: Anita Goreta
Autor glazbe: Ivan Ivić
Oblikovanje svjetla: Galen Matulina
Oblikovanje tona: Vinko Radovčić
Inspicijent: Mimi Zadarski
Fotograf predstave: Željko Karavida i Saša Čuka

Oblikovatelj lutke: Darko Petković

Šminkerica: Petrunjela BodyPaint Art

Asistent redatelja: Domagoj Lindinger

Foto: Saša Čuka

Uvijek isti broj gostovanja kao i premijera, postali su standrad za kazališnu publiku u Zadru.

Prva premijera u HNK Zadar zvat će se Tata. Nije baš upečatljiv naziv koji asocira na tri dramska djela Mate Matišića, našeg najvećeg dramatičara Mate Matišića kojeg je hvalio redatelj Zoran Mužić. On je jučer „Na kavi s glumcem” u što je pretvorena najava nove kazališne sezone, strastveno govorio o arhetipskom odnosu oca i sina s kojim se Matišić bavi u svom dramskom opusu. Za zadarsku premijeru, to je odnos oca i kćeri. Iako je on očit u dalmatinskom miljeu, koji je umjetničko ishodište Matešićevog stvaralaštva, Mužić je i tu vidio antički obrazac. A što će zadarska publika vidjeti u toj, kako ju je Mužić nazvao drami detekcije, ovisit će i o dramatizaciji Filipa Jurjevića kojeg je redatelj također pohvalio kao novu snagu zadarske kazališne zajednice.

Uz njega u autorskom timu prvi put će biti angažirana za kostimografiju Riječanka Sanja Jureško, kćerka glumca Davora Jureška koji će igrati u predstavi. U podjeli su Žana Bumber, Lucija Alfier (koja se pojavljivala u predstavama Drame plus, op.a.), Alen Liverić i gostujući Ivica Pucar.

U zadarskoj kazališnoj zajednici istaknuto mjesto odavno zauzima Vinko Radovčić koji se zahvalio ravnatelj Renatu Švorniću što ga je ponovno angažirao i što zajedno stvaraju autorski tim za Lolitu. To neće biti onako kako je to u svojoj poznatoj knjizi napisao Vladimir Nabokov, napomenuo je Radovčić koji je angažirao već iskušanu Antonelu Tošić. Ona je nedavno diplomirala dramaturgiju, objavio je Radovčić koji do premijere ima šest mjeseci pripreme i samog rada na sceni.

Jedan od troje članova ansambla HNK Zadar, glumica Žana Bumber pohvalila se sa 70 polaznika glumačkog studija. Tendencija je i na privlačenju studenta kojih imaju troje. Osim što će od plesne pedagoginje Patrice Gospić učiti i scenski pokret, oni će ove godine zaljubljivati se u Shakespeare i Dantea na jedan novi način blizak mladim generacijama.

Tijekom sedam dana zadarska će publika imati priliku pogledati osam selektiranih monodrama, tematski, dramaturški i konceptualno različitih kazališnih predstava u čijem je središtu jedna glumica ili jedan glumac.

Prvi je to međunarodni zadarski kazališni festival na kojemu će struka odlučiti, a onda i dodijeliti nagradu za najbolju monodramu, dok će o jednoj nagradi odlučiti i zadarska publika.

Ovom festivalu monodrame cilj je vratiti publici istinske vrijednosti kazališta kroz prikaz monodramskih ostvarenja priznatih kazališnih grupa, glumica, glumaca i redatelja koji svojim pristupom monodramskoj formi, izvedbi i sadržaju nadilaze sam žanr monodrame i pred publiku stavljaju izazove novog kazališnog iskustva koje niti jedan drugi medij ne može pružiti.

Festival je posvećen zadarskom glumcu i lutkaru, Zlatku Košti (1951. – 2021.).

Teme odobranih monodrama festivala su: muško-ženski odnosi, važnost prijateljstva, briga za druge, gubitak voljene osobe, rehabilitacija i integracija u društvo osoba s invaliditetom, ovisnost o društvenim mrežama, kako biti i preživjeti kao žena u maloj sredini, život preko društvenih mreža te brojne druge zanimljive i aktualne teme.

Selektor 1. Zadarskog festivala monodrame je Vinko Radovčić.

Festival otvara komedija “Pračovjek” 28. kolovoza u 21 sat koja je nastala u produkciji Gradskog kazališta „Zorin dom” iz Karlovca te Zakon Teatra i Theatra Mogul. Autor teksta jest Rob Becker, a redatelj i glumac u ovoj monodrami jest Peđa Gvozdić. Nakon predstave i uz domjenak posjetitelji će moći uživati u jazz repertoaru Elene Stelle uz pratnju Josipa Marcelića na kontrabasu i Borne Pehara na klaviru.

Tijekom ostalih šest dana zadarska će publika imati priliku pogledati sljedeće predstave:

– utorak, 29. kolovoza u 21 sat, produkcija Kazališta lutaka Zadar, autorica monodrame Karla Leko, naziv monodrame: “Sagradit ćemo kuću ponovno”, redatelj Vinko Radovčić, igra Sanja Grgina

– srijeda, 30. kolovoza u 21 sat, produkcija Teatra EXIT i TeatruM-a, autorski projekt Sanje Milardović, višestruko nagrađivana monodrama “Mala čuda”, redateljica i glumica Sanja Milardović

– četvrtak, 31. kolovoza u 21 sat, velika koprodukcija iz Slovenije: Borza, Lutkovno gledališče Maribor i Društvo paraplegikov Podravj, autori monodrame: Simon Šerbinek i Matjaž Latin, naziv monodrame “Bogaljeva obrana”, režija Matjaž Latin, igra Simon Šerbinek

– petak, 1. rujna dvije predstave: prva u 19 sati, produkcija Teatra Studio 9, autorica, glumica i redateljica monodrame Karmen Sunčana Lovrić, monodrama pod nazivom “Dodaj me”
– isti dan, petak, 1. rujna u 21 sat, produkcija APURI-a i Teatra Ulysses, autorski projekt Tonke Mršić i Gale Nikolić pod nazivom “Zemlja vukova”, redateljica Gala Nikolić, u monodrami igra Tonka Mršić

– subota, 2. rujna u 21 sat, velika scena Kazališta lutaka, produkcija Empiria teatra, monodrama autorice Dine Vukelić pod nazivom “Digitalno sama”, redateljica Iva Srnec Hamer, a u monodrami igra Petra Svrtan

– nedjelja, 3. rujna, zadnji natjecateljski dan, produkcija SKC Rijeka i APURI-a, autorski projekt Edvina Liverića i Nike Ivančić, višestruko nagrađivana monodrama “Cabaret Valeska” u režiji Edvina Liverića, Valesku Gert igra Nika Ivančić

Svečano zatvaranje 1. Zadarskog festivala monodrame i dodjela nagrada zakazana je za ponedjeljak, 4. rujna 2023. u 20 sati u Crkvi sv. Lovre na Narodnom trgu u Zadru.

Pred članovima stručnog žirija bit će postavljen zahtjevan zadatak – ocijeniti najbolju monodramu i nagraditi je nagradom koja nosi ime po cijenjenom zadarskom glumcu i lutkaru, Zlatku Košti.
Ovogodišnji članovi stručnog žirija su: teatrologinja, dr. sc. Teodora Vigato, izv. prof., predsjednica žirija, te članovi žirija: dramska prvakinja HNK-a Zadar, Jasna Ančić, te glumac i lutkar, Dominik Karakašić.

Festival je nastao u produkciji Drame plus i Kazališta lutaka Zadar. Ravnatelj festivala je Vinko Radovčić, a producentica je ravnateljica Kazališta lutaka Zadar, Iris Pavić Tumpa.

Cijena ulaznica za pojedinačne predstave jest 7,00 eura, a cijena ulaznica za komplet od osam predstava jest 30,00 eura. Ulaznice se kupuju i preuzimaju na blagajni Kazališta lutaka Zadar, Sokolska 1, od 28. kolovoza do 3. rujna 2023., svakoga dana od 20 sati pa sve do početka predstave u 21 sat, odnosno od 18 sati na dan igranja predstave koja počinje u 19 sati.

Ulaznice je moguće rezervirati na sljedeće mail adrese: ukzudramaplus@gmail.com i marketing@klz.hr, najkasnije tri sata prije izvedbe svake predstave, ili na broj telefona 023 319 181, radnim danom od 8 do 15 sati.
Rezervirane ulaznice potrebno je preuzeti i kupiti najkasnije pola sata prije početka predstave na blagajni Kazališta lutaka Zadar. Rezervirane ulaznice koje nisu podignute na vrijeme bit će puštene u slobodnu prodaju.

Naslov tog dramskog teksta za koji je Dino Pešut dobio nagradu Marin Držić, na prvu izaziva nedoumicu. On dobiva svoj smisao kroz samu predstavu koju je Vinko Radovčić postavio kao jedno od svojih najboljih kazališnih režija. Poetska je to priča o odrastanju i srozavanju male „bande” iz Siska, rođene 1990. godine, koji kao pripadnici postratne generacije prolaze tranziciju Hrvatske

. I bez obzira što je takva, kakva je – to je moja zemlja. S tom pjesmom po izboru Radovčića završava predstava, koja je ogolila zbilju hrvatskog društva i političke groteske. Ona je bila prepoznatljiva svima u publici. I zato nakon gledanja te predstave od sat i 20 minuta, ostaje onaj osjećaj čvrstine iz drugog djela naslova tog dramskog djela.

On je uprizoren 2015. godine u ZKM-u, ali u proširenom izdanju esencijalnog teksta, koji je dominantan u zadarskoj produkciji.

Scena je zemljana podloga, a glumci u donjem rublju doboko su uronjeni u tu kako kaže dječja pjesmica „ jednu zemlju malu”. Četiri “pitara” sa suncokretima jedini su uz križ stvarni rekviziti predstave dok sve ostale govorom tijela predočavaju mladi glumci.

Sinoćnja publika bila je oduševljena i glumačkim kreacijama četvero većini nepoznatih glumaca. Uz Mirjanu Đan koja je bila otkriće u Radovčićevom Umišljenom bolesniku, iz Petrinje su Tea Harčević i Tomislav Dunđer. To dvoje glumaca sugerirao je autor dramskog teksta smještenog u sam Sisak. Četvrtog lika glumci Filip Lugarić iz Pule. Svi oni su sjajno prikazali transformacije svojih likova i ispričali jednu tipičnu hrvatsku priču po modelu Car je gol.

Vrijedno su radili tijekom vrelih ljetnih dana i dali sve od sebe u predstavi (Pret)posljednje pande ili statika koja nikako ne zaslužuje izumiranje na kazališnim daskama.

Predstava je nastala u koprodukciji HNK Zadar i kazališne udruge Drama Plus.

Što kada u trenutku izgubimo sve što imamo? Ili barem ono za što vjerujemo da nam je sve?

Djevojčica Dunja u potresu gubi svoju kuću, sve igračke koje je voljela ostaju zatrpane pod teretom građevnog materijala i ona s mamom napušta razrušeno mjesto. Tijekom dugih mjeseci u kojima njen otac ponovno gradi kuću, jedina Dunjina utjeha je lutka Lila koju joj je s drugog kraja zemlje poslala nepoznata djevojčica Dora.

Tužna i uvjerena da je izgubila dom, Dunja se povjerava Lili koja je uči važnu životnu lekciju. Dom je ono što nosimo u srcu i sve dok imamo ruke, glave, srca i ljude koje volimo zapravo imamo sve.

Kuća se može ponovno sagraditi, gradovi se mogu obnoviti, ali samo onda kad postoji zajedništvo i ljubav koju ćemo u njih utkati.

Predstava „Sagradit ćemo kuću ponovno” namijenjena predškolskoj i osnovnoškolskoj djeci upoznaje ih s gubitkom materijalnih stvari na koje se i odrasli često previše oslanjaju te podsjeća na važnost prijateljstva, kreativnosti, igre i brige za druge.