Izabrana djela za Otok i more 29. međunarodnu izložbu fotografije su fotografije 123 autora iz 12 zemalja u svim fotografskim tehnikama izražavanja. Izložbu je organizirao fotoklub „Kornat“, Zadar i foto-sekcija kluba Kukljica, voditelj Ante Jaša, a priređena je pod pokroviteljstvom  Zajednice tehničke kulture Zadarske županije i potporu Grada Zadra, Upravnog odjela za kulturu i šport. Posebno se ističu autori iz zadarskog područja: Bačić Živko, Balabanić Zrinka, Baričević Helena, Belić Tanja, Bilosnić Pablo, Bilosnić Tomislav Marijan, Blagdan Zdravko, Blaslov Matej, Breulj Jadranka, Dešpoja Maja, Dražević Đani, Frka Ante, Frka-Petešić Nives, Gržinčić Tihomir, Jaša Ante, Kačan Boris, Kasal Božidar, Kiš Krešimir, Kolenc Ivana, Kurtin Barbara, Longin Marko, Lonić Boris, Luić Andrina, Luštica Boris, Maras Marin, Marcelić Jasna, Mavar Ratko, Mavra Hrvoje, Mišlov Noa, Mustapić Katica, Panović Silvio, Piasevoli Nikola, Portada Josip, Skoblar Ivana, Sutlović Saša, Šangulin Robbie, Šmit Elvis, Švorinić Ingrid, Tomulić Aleksandar, Varenina Mladen, Vitlov Slavko i Vulić Jerolim.

U proslovu kataloga o ovogodišnjoj izložbi publicist i majstor fotografije Ante Jaša Ekscelencija i Artist FIAP-a kaže: „Ocjenjivački odbor Glavnom nagradom „Otok i more“ nagradio je Borisa Kačana za svjetlopis „Usmjerena plovidba“. Autor je snimio usamljenu barku u plovidbi morem za vrijeme potpune utihe.  

Željko Krnčević nagrađen je zlatnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Kapetan Đuro“, Slavka Pavić nagrađena je srebrnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Kompozicija“, a Robert Ravnić nagrađen je brončanom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Trbuhom za kruhom“.

Čedomil Gros nagrađen je zlatnom plaketom za svjetlopis u bojama „Graditeljsko rješenje A“, Ivana Skoblar nagrađena je srebrnom plaketom za svjetlopis u bojama „U ritmu valova“, a Željko Jerneić  nagrađen je brončanom plaketom za svjetlopis u bojama „Mediterraneo“.

Ocjenjivački odbor podijelio je diplome autorima kreativnih svjetlopisa za: krajolik, portret, ljude u okolišu, potankost, životinje, brod, graditeljstvo i svjetlopisne eksperimente.

Snimljene prirodne ljepote i detalje diljem svijeta, te ljude u njihovom radnom i životnom okružju posjetitelji izložbe vidjevši slike biti će potaknuti na razmišljanje o kreativnom snimanju.

Posjetitelji mogu pogledati fotografije do 14. rujna, a vidjeti će snimljene prirodne ljepote diljem svijeta i ljude u njihovom životnom okružju.

Izložba je dio projekta Nevidljivi Pašman Udruge Teatar od soli iz Tkona i projektnog partnera Zavičajnog muzeja Biograd n/m, koji je podržalo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Fotografije koje će biti izložene prikazuju ljepotu, značaj bunara te posebnost arhitektonskog izričaja u ruralnom krajoliku otoka Pašmana. Ovi bunari, mnogi od njih stariji od stoljeća, svjedoci su bogate povijesti i kulturne baštine našega kraja. Izložba ima za cilj osvijestiti posjetitelje o važnosti očuvanja tih neprocjenjivih izvora vode i povijesnih spomenika.

Promocija brošure pod istim nazivom dodatno će obogatiti događaj. Brošura sadrži informacije o povijesti bunara, njihovoj gradnji, upotrebi kroz stoljeća i njihovu kulturnom značaju. Autori brošure, Udruga Teatar od soli,  istražili su i dokumentirali bunare, proširili i jednostavnim jezikom približili sliku i svrhu te život oko bunara. Predstavit će svoje istraživanje i odgovarati na pitanja posjetitelja.

Izložba ostaje otvorena do 15. 7. 2024. godine. recenziju je napisala kustosica Koraljka Alavanja:

Inspiraciju za svoj novi ciklus radova umjetnica Mirna Oštarić Kerr pronalazi u Kapetanovoj kuli u Zadru. Za Mirnu Kula ima posebno značenje i predstavlja osobni simbol njezinog života u Zadru. Hommage Kuli zato daje u direktnom odnosu i dodiru s njom – zvjezdane konstelacije koje su pred nama nastaju u spoju tehnike frotaža i crteža olovkom, akcentirane srebrnim točkama. Pušta da je vodi struktura zida, njene neravnine, pukotine, ostatci metalnih aplikacija, raznih intervencija, ožiljci putovanja kroz vrijeme, a ponegdje pronalazi vlastiti kurs i poput kartografa studiozno ucrtava nove puteve. Slike na platnu plavi su, gotovo monokromni gestualni enformeli s tek ponekim akcentom u vidu točke crvene ili zelene boje. U asocijativnom smislu pomiču percepciju promatrača te djeluju kao da kroz zvijezde gledamo prema dolje, prema Zemlji ili zemlji, omeđenim poljima različitih tekstura. Tako nastaju karte za putovanje izvan vremena i prostora, apstraktne asocijacije u kojima se isprepliće zemaljsko i kozmičko.

Mirna Oštarić Kerr rođena je u Zadru 1988. godine, a podrijetlom je s otoka Paga. Završila je Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci u klasi Josipa Butkovića i Maje S. Franković te diplomirala na grafici. Sljedećim obrazovanjem stječe titulu oblikovateljice suvremenog nakita na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu. Sudjeluje u brojnim žiriranim izložbama kako u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Pula, Čakovec…) tako i u inozemstvu (London, Pariz, Izrael, Beograd…) te nastavlja svoju edukaciju na raznim radionicama suvremenog nakita, spekulativnog dizajna i fotografije. Dobitnica je brojnih priznanja za svoj rad. Članica je Alumnija APURI, Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD), Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zadar (HDLU) te Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) – sekcija oblikovanja plemenitih kovina i umjetničkog nakita. Od 2012. godine radi kao nastavnica grafičkih tehnika i tehnologije u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru.

Izložbom “Dah prirode”, Sonja Kačan predstavit će u 26 slika svoje likovno stvaralaštvo koje se razvijalo pod mentorstvom slikara, grafičara i strip-crtača Tomislava Košte.

Sonja Kačan rođena je i živi u Preku. Po odlasku u mirovinu, priključila se Udruzi žena Luzor, u kojoj je bila dopredsjednica, a potom i predsjednica. Njezina stvaralačka aktivnost usmjerena je širenju i obnovi kulture, tradicije i običaja Preka, piše igrokaze i poeziju kojom nastupa u svim mjestima otoka Ugljana, Pašmana i u Zadru, u HDLU-u Zadar i Gradskoj knjižnici.

Poeziju je objavljivala u godišnjaku Naši školji, Matici hrvatskoj Zadar i Zadarskoj smotri. Idejna je začetnica Večeri poezije – Otočke beside  te izložbe slika ulja na platnu sa znakovitim nazivom ˝Otočna žena s kistom u ruci˝ 2014. godine. Autorica je igrokaza ˝Žive jaslice˝ u kojemu su za Božić 2009. godine nastupala preška djeca školskog uzrasta i odrasli.

Otvorenje izložbe “Dah prirode” bit će u petak, 21. lipnja u 20 sati, u POU Dom na žalu, a osim autorice, u programu će sudjelovati Ženska klapa Lavandiere, Udruga žena Luzor, Marta Lončar i Karmen Gregov.

Izložba će se moći razgledati do 5. srpnja, svaki dan od 18 do 22 sata.

Na dan kada se obilježava 29 godina od smrti košarkaške legende Krešimira Ćosića, u zagrebačkom Parku Zrinjevac, otvorena je izložba na otvorenom koja prikazuje život jednog od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša. Izložba je otvorena u organizaciji Udruge “Dani Krešimira Ćosića”, a otvorena je do 29. svibnja.

“Krešo je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj i svjetskoj povijesti košarke. Povodom tog održava se ova izložba na otvorenom. Građani Hrvatske, ali i gosti, ovom izložbom dobit će uvid u život moga oca. Posebno mi je drago da će se nove generacije i na ovaj način upoznati s Krešinom ostavštinom!” – izjavila je Ana Ćosić Pajurin.

Izložbu čini 10 velikih panoa, svaki od njih prolazi jedno životno razdoblje Krešimira Ćosića, razdoblje sa sveučilišta u Americi, igračko razdoblje, vremena kad je bio zamjenik veleposlanika u Americi, životopis te karta Hrvatske sa znamenitostima koje nose ime legende. Krešimir Ćosić bio je prvi Hrvat koji je ušao u NBA Kuću slavnih te prvi Europljanin na NBA draftu.

Na otvaranju izložbe, uz obitelj, okupili su se brojni štovatelji Krešimira Ćosića kao što su njegovi nekadašnji suigrači Nikola Plećaš, Željko Jerkov i Zoran Ćutura. Bio je tu i bivši NBA igrač Jusuf Nurkić, slavni TV komentator Slavko Cvitković, dopredsjednica Udruge Zdenka Zrilić, vaterpolo legenda Dubravko Šimenc, predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora, Ministarstva turizma i sporta, Grada Zagreba  te brojni drugi.

O izložbi će govoriti likovni kritičar Milan Bešlić, a o Međunarodnoj umjetničkoj koloniji pjesnik, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. Nakon otvorenja izložbe gostima će se predstaviti glazbenik Ante Valčić sax.

U slikarstvu Milana Zoričića se dodiruju dvije važne postavke autorovo neupitno matiersko znanje, vladanje klasičnim postupcima slikanja, koje danas najčešće nedostaje, i jasno određen koncept, kako izgraditi sliku da bez špekulativnih zavođenja vizualni i semantičkih učinak bude uvjerljivo postignut. Činjenica da se umjetnik uspješno hvata u koštac sa izuzetno zahtjevnim tehnikama kao što je tradicionalna fresca ili enkaustika, samo potvrđuje njegovo vjerovanje da nove forme treba graditi na iskustvima prošlih stoljeća, na znanjima i vještinama koje vrijeme nije pregazilo. Ako možemo s njima artikulirati drugačije, sadašnjosti primjerene sadržaje, njihov se izražajni potencijal i energetska aura nezamislivo aktualiziraju.

Milan Zoričić nam predočuje s usporedbama različitih mogućnosti artikuliranja likovnih obraćanja: u nekim primjerima prostornu iluziju reljefne površine „izmodelira“ upotrebljavajući najkonvencionalnije metode plastičnog iluzionizma, drugi put fizički s urezima i nanosima zadire u podlogu i na taj način de facto transformira sliku u trodimenzionalni entitet tako da u prikazu prostora modelacijski i koloristički „trikovi“ nisu više potrebni.

Milan Zoričić rođen je 1955. godine u Drnišu. Od ranog djetinjstva živi u Kninu gdje završava osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1973. upisuje se na arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 1975. otvara prvu samostalnu izložbu za koju mu predgovor piše prof. A. Mohorović. Član HDLU- a je od 1988. godine. 1997. surađuje sa studijem SOTTSASS u Milanu. „001. jedan je od osnivača grupe METARAZIONALITA s kojima izlaže na desetak izložbi od SAD- a do Kine. Od 2000. godine većinu slika je napravio u tehnici affresco u za to posebno opremljenim atelierima u Kninu i Bergamu.

„Zanimajući se za likovnu umjetnost, nailazim na sketchbook (knjige skica) kao na nešto što me najviše oduševljava kod umjetnika. Tu zapažam nešto što se na slikama možda nekad ne vidi. Sketchbook je kod umjetnika nabijen tolikom iskrenošću, idejom, hrabrošću, bavi se rješavanjem određenih problema, vidi se autorov autentičan karakter, odnos prema radu, umjetnosti i prirodi.

Sketchbook je kao forma danas također popularan u krugovima koje zanima likovna umjetnost. Postoje mnogobrojne platforme za objavljivanje sketchbook-a.

Iz mog sketchbooka i ja prilažem teme koje su me najviše zaokupljale (ljudi, biljke, razni predmeti…). Rađene su u različitim tehnikama (akvarel, olovka, kemijska olovka, flomaster, drvene bojice, ugljen…) te tako dajem doprinos umjetnosti  i svim umjetnicima koji su voljeli sketchbook i crtanje”, kazao je Knežević u najavi svoje izložbe.

Ova jedinstvena izložba, koja je svoje putovanje započela 12. travnja 2023. u zagrebačkoj
Galeriji Kranjčar te je dosad obišla sedam lokacija diljem države, ima za cilj destigmatizirati
onkološke pacijentice kroz fotografske portrete i emotivne priče deset hrabrih žena koje su se
susrele s teškom bolešću raka dojke te gubitkom kose.

Kosa je kroz povijest dio identiteta svake žene, njezine osobnosti, ženstvenosti, snage i
samopouzdanja pa svaka žena kada započinje s procesom liječenja neizbježno postavlja
pitanje: “Hoću li ostati bez kose?”

U želji da osnaže žene koje prolaze proces liječenja te potaknu promjenu percepcije javnosti
prema bolesti od koje obolijeva sve veći broj mladih žena, Nismo same su, u suradnji s
nagrađivanim fotografom Vjekoslavom Skledarom, osmislile ovu posebnu izložbu.
Izložba „Ja sam snaga“ u Gradskoj loži moći će se razgledati do 9. travnja 2024. godine u
razdoblju:
utorak – petak: 10:00 – 20:00 h
subota: 10:00 – 13:00 h
nedjelja i ponedjeljak: zatvoreno
Ulaz za posjetitelje je besplatan.

Općina Klakar nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji, istočno od Slavonskog Broda. Brojna i iznimno značajna arheološka nalazišta potvrđuju kontinuiranu naseljenost ovoga područja od razdoblja mlađeg kamenog doba ili neolitika pa do današnjih dana. Prve vijesti o arheološkim nalazima s ovoga područja sežu u 19. stoljeće kada pojedini predmeti (ostava novca iz Gornje Bebrine, ostava brončanih predmeta iz Donje Bebrine te bakrena križna sjekira i rimska vojna kaciga dospijevaju u tadašnji Narodni muzej u Zagrebu, a danas se čuvaju u fundusu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Obimom iznimno velika arheološka istraživanja na prostoru Općine Klakar uslijedila su od 2009. pa do 2018. na području lučkog područja Luke Slavonski Brod, a provelo ih je više institucija i privatnih arheoloških tvrtki. Istražene su velike površine prapovijesnih naselja sopotske kulture iz mlađeg kamenog doba i eneolitičke badenske kulture kao i naselja iz brončanog i mlađeg željeznog doba te iz razdoblja srednjeg vijeka. Rezultati ovih istraživanja ukazali su iznimnu arheološku baštinu brodskog Posavlja i naselja u sastavu Općine Klakar, a pokretni arheološki nalazi čuvaju se u fundusu Muzeja Brodskog Posavlja.

Prepoznajući veliki potencijal arheološke baštine, Općina Klakar inicirala je te financijski omogućila sustavna arheološka rekognosciranja cjelokupnih područja svih naselja u svom sastavu, a koja brodski muzej provodi od 2022. u cilju potpunijeg uvida i rasprostiranja arheoloških nalazišta. Jedan od dosadašnjih rezultata uspješne suradnje muzeja i Općine predstavlja i izložba “Arheologija Općine Klakar” na kojoj su prezentirani najznačajniji arheološki nalazi izrađeni od keramike, kamena, kosti, stakla, srebra, bakra, bronce i željeza datiranih od prapovijesti do srednjeg i novog vijeka

Izložba nosi naziv “7”, sastoji se od 2 panoa 130 x 100 cm sa 9 fotografija na svakom panou i letka sa prigodnim popratnim tekstom i fotografijom koja ilustrira izložbu.

Sljedeća izložba na panoima istih dimenzija zamijenila bi ovu sa nazivom “7”, i zvala bi se “6”, i tako bi se mijenjale izložbe do kraja 2024. godine do posljednje izložbe iz ciklusa, naziva 1.

Kako je broj fotografija ograničen malim brojem panoa tako je i izbor izloženih fotografija ograničen.

Autor izložbe je viši dokumentarist AMZd. Ivan Čondić, a izložba je dostupna za razgledavanje na prvom katu Arheološkog muzeja Zadar do početka travnja kada nas očekuje nova izložba naziva “6”.