Utrke su pojedinačne i ekipne, podijeljene u pet težinskih kategorija.  Kategorija BURA  sastoji se od tri discipline; plivanje, kajak te trail trčanje dužine 24 km u kojoj sudjeluju 2 člana. Grupni start je iz mora u 10:15 sati na rivi Maslenica. JUGO je pojedinačna trail utrka u dužini od 15 km. Start je u 10 sati na rivi Maslenica. AESTRAL je kajak utrka u kojoj sudjeluju 2 člana u dužini od 11 km. Start je u 12:15 sati – livada Rončević u kanjonu Zrmanje.

 LEVANAT je obiteljska pustolovna utrka duljine 5 km. Ovo je utrka u kojoj sudjeluje više članova obitelji (roditelji s djecom, bake i djedovi s unucima), a u ekipi je obavezno minimalno jedno dijete do 12 godina. Za sve sudionike ove utrke bit će održana eko radionica na temu očuvanja podmorja. Ekipe će prije samog starta dobiti zadatke koje će izvršavati tijekom utrke, a tematski će biti vezane za radionicu. Izvršavanje zadataka nije obavezno, no donosi dodatne bodove. Prijave za ovu utrku moguće su i na sam dan utrke. Start je u 10:30 na rivi Maslenica, a početak radionice je na istom mjestu u 10 sati.

 TRAMONTANA je pojedinačna plivačka utrka koja starta s rive u Maslenici u 10:15 sati zajedno s utrkom Bura, a pliva se do plaže Male Vrulje te natrag do rive (dužina je otprilike 2 km) te će se ove godine natjecatelji prvi puta okušati u ovoj kategoriji.

Rezultati i pobjednici u kategoriji „Tići”

Grupa A: NŠK Debeljak, NŠK Vrčevo, HNK Dalmatinac Crno, NK Zrmanja Obrovac.

Grupa B: NK Arbanasi, NK Zlatna luka Sukošan, NK Croatia Turanj, NK Škabrnja.

Polufinalni susreti:

Arbanasi – Zrmanja 1:5

Škabrnja – Dalmatinac 1:1 p(3:4)

Finale:

Zrmanja – Dalmatinac 6:0

3. mjesto:

Arbanasi – Škabrnja 1:1 p (5:4)

Prvo mjesto u kategoriji „Tići” zauzeo je NK Zrmanja Obrovac, drugo mjesto NK Dalmatinac Crno te treće mjesto NK Arbanasi Zadar. Najbolji igrač je Antonio Glavan iz NK Zrmanja Obrovac, najbolji strijelac Vito Zubčić također iz NK Zrmanja Obrovac te najbolji golman Gašpar Ninčević iz NK Arbanasi.

Rezultati i pobjednici u kategoriji „Papaline”

Grupa A: NŠK Debeljak, NK Arbanasi, NK Zemunik, NK Bibinje.

Grupa B: NK Abeceda, NK Zadarnova, NK Zlatna luka Sukošan i NŠK Galovac.

Polufinalni susreti:

Zadarnova – Zemunik 4:1

Abeceda – Arbanasi 2:2 p(4:2)

FINALE:

Abeceda – Zadarnova 1:1 p(3:2)

3. mjesto:

Arbanasi – Zemunik 2:0

Prvo mjesto u kategoriji „Papaline” zauzeo je NK Abeceda, drugo mjesto NK Zadarnova te treće mjesto NK Arbanasi Zadar. Najbolji igrač je Jurlina Goran iz NK Zadarnova, najbolji strijelac je Luka Čirjak iz NK Arbanasi, dok je najbolji golman Ivan Jurjević iz NK Abeceda.

– Drago nam je da su se i ove godine na turnir odazvale ekipe iz gotovo cijele županije i to u dva uzrasta. Organizacijom ovakvih događaja želimo potaknuti aktivno bavljenje nogometom, ali i sportom općenito te ćemo i dalje nastaviti s organizacijom ovakvih i sličnih događaja kako bismo djecu što više približili sportu, izjavio je Ante Gambiraža, predsjednik NŠK Debeljak te ujedno poručio poruke zahvale svim sudionicima i sponzorima.

Zrmanja je, međutim, briga Hrvatskih voda. Irina Putica, direktorica Vodnogospodarskog odjela (VGO) za slivove južnog Jadrana Hrvatskih voda na terenu je utvrdila da je to povijesni potop i da treba početi tražiti ozbiljnija rješenja za ekstremno visoke vodostaje.

Iz Vodnogospodarskog odjela za slivove južnog Jadrana sa sjedištem u Splitu dobili smo informaciju o tome da se radi na jednom od rješenja.

– Izrađena je geodetska snimka rijeke Zrmanje od ušća do uzvodno mosta u Obrovcu. Ukupna duljina snimljenog korita je 11,850 km. Navedena podloga će služiti za izradu elaborata uklanjanja nanosa sa hidrološko-hidrauličkom analizom. Na temelju opisanog zahvata potrebno je izraditi dokumentaciju potrebnu za provođenju procedura zaštite okoliša i prirode. Po dobivanju potrebnih rješenja i dozvola steći će se uvjeti za izmuljivanje rijeke Zrmanje, navodi se u službenoj informaciji.

U tom projektu je i HEP čiji je to prvenstveni interes zbog čišćenja korita svoju  reverzibilnu hidroeletranu Velebit u Muškovcima nedaleko Obrovca. Ona radi na principu vode koja se s Gračačke visoravni slijeva niz planinu u akumulaciju načinjenu na rijeci Zrmanji te se iz te  donje akumulacije pumpa natrag na velebitsku visoravan u gornje akumulacije.

HEP će financijski sudjelovati u projektu odmuljavanja Zrmanje kao što je to bilo 2008. godine kada je uređeno oko 300 metara obale uz rijeku Zrmanju, a osim što je riva popločana bijelim kamenom, obnovljena je i cijela infrastruktura. Morski.hr je podsjetio kako je tada rečeno da više nema straha od poplave.

U obnovu obrovačke rive koja je podignuta i zbog potencijalnog dizanja Zrmanje, uloženo je 25 milijuna kuna u režiji Ministarstva mora kojeg je tada vodio Božidar Kalmeta.  Osim Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u finaciranju su sudjelovali Hrvatske vode, HEP i Grad Obrovac. Bit će da je to sudjelovanje Grada Obrovca koje je propalo prije 17 godina kada gradonačenik Ante Župan, kako je izjavio 2023. godine, nije uspio provesti izmuljivanje Zrmanje.

Tamo su tijekom cijele noći pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Rijeka i Split, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH i djelatnici Hrvatske vode s mještanima i ostalim operativnim snagama civilne zaštite punili vreće s pijeskom i povećavali zaštitni zid kako bi obranili uži dio grada od nabujale Zrmanje. Na terenu su i pripadnici HGSS-a Gospić, Šibenik, Split i Zadar, a čamci za potrebe evakuacije stanovništva su spremni.

Na terenu su tijekom cijele noći dežurali i županijski vatrogasni zapovjednik Matej Rudić i voditelj Službe Civilne zaštite Zadar Miroslav Andrić.

“U Obrovcu je poplavljen dio stare jezgre grada, prizemlje općinske zgrade te pojedini poslovni prostori te za sada nisu poplavljeni stambeni objekti. Sve operativne snage na čelu sa vatrogasnim postrojbama, Stožerima civilne zaštite Gračaca i Obrovca te predstavnicima Civilne zaštite Zadaske županije i mještanima čine maksimalne napore u obrani od poplave. Stanje na području Gračaca jutros se pomalo smiruje, rijeka Otuča vratila se u svoje korito. I dalje vatrogasci i pripadnici HGSS-a te Crvenog križa rade na ispumpavanju vode i pružaju pomoć stanovništvu”, rekao je načelnik Civilne zaštite Zadarske županije Šime Vicković, dodajući da će se proglasiti elementarna nepogoda bude li šteta u visinu zakonskog minimuma te da je Županija uvijek spremna pružiti potporu.

Matić je elaborirao otvaranje kamenoloma na području ispod Tulovih greda te izlijevanje mazuta u krašku ljepoticu Zrmanju. Pozvao je Matić na zajedništvo i akciju župana Božidara Longina, a dobio je prebacivanje loptice na Državu.

Naime, pročelnik Olivio Meštrović proslijedio je probleme koje je iznio Matić na Ministarstvo gospodarstva iz kojeg je i odobren kamenolom, a pitanje Zrmanje na adresu ustanove Natura Jadera koju je osnovala Županija, a iz koje je potvrđena podjela Zrmanje te nadležnost Hrvatskih voda.

Zadarska županija je svoju političku ulogu i zaštitu prebacila na adrese iz koje nitko neće prstom maknuti ako ih se odozdo ne pritisne što je tražio vijećnik.

Ovako je govorio eko – vijećnik Ivan Matić iz MOSTA:

“Ja neman pitanja, imam nekakve opet informacije. Svi dobro znate da ja uvijek ovu pozornicu koristim da bi problematizirao neke probleme, s područja Novigradskog i Karinskog mora, odnosno s mog područja obrovačke općine. I sad bavili smo se i mazutom, bavili smo se i gritom, bavili smo se i bazenima lužine i bez obzira možda nismo napravili dovoljno neke stvari su stvarno pale na plodno tlo tako da ima iza toga rezultata i ipak ova govornica je jedan dobar alat za rješavanje i takvih problema. Na ono što bi želio sad upozoriti, a što možda dobar dio vas ne zna, nedavno, odnosno čak 2017. godine, tadašnja ministrica gospodarstva Dalićka je pečatirala rješenje o kamenolomu na Tulovim gredama.

Sad ja ne znam da li to vama zvuči šokantno kao meni, ali upravo je otvoren kamenolom na Tulovim gredama od 7 hektara. Još što je luđe taj kamenolom prelazi svojom koncesijskim obrubom preko Majstorske ceste koja je kulturni spomenik. Odnedavno je tamo i tabla kamenolom Romanovac.

Ja ne znam koji će to financijski benifit biti da može kompenzirati sve one benefite koje imamo od Tulovih greda, kao najatraktivnijeg dijela Velebita, naše nekakve turističke meke da tako kažem, koju svakodnevno posjećuje ogroman broj turista i u sezoni i van sezone. Ja vas ovim putem na to obavještavam, a ja mislim da bi mi kao Županija trebali malo više o tome razgovarati.

Ovaj format županijskih skupština ne dozvoljava nekakve okrugle stolove i rasprave, svi smo ograničeni nekakvom minutažama i nešto, ali mislim da bi po ovom pitanju trebali malo ozbiljnije razgovarati i vidjeti kakvi će to financijski benifiti biti za devastaciju jednog od najljepšeg kraškog fenomena na Velebitu, a to su Tulove grede. Netko će reći da je to malo dalje, ali nije to malo dalje, to je u cijelom tom kompleksu i mislim da je to notorna glupost i da tome nekako treba stati na kraj. Kad god riješimo nekakav problem na Zrmanji, bio to mazut, bilo to ne znam šta, uvijek dođe neki drugi.

Kao da nas netko sabotira. Stalno nešto. Izborimo se protiv brana na Krupi, ne znam, curi mazut. Borimo se s mazutom, dođe tvornica grita.

Riješimo grit, sad neki Čeh otvara kamenolom na Tulovim gredama. A mislim da, ja ne znam, hoćemo li mi pancirku staviti oko tog tamo prostora, ne znam što više da radimo ali ovaj problem i još jedna činjenica, od 2015. godine postoji kamenolom koji su dobili Talijani od 50 hektara na kanjonu Zrmanje. Talijani su svoje kamenolome što ja znam zatvorili. Nama ljudi moji stiže kamenolomna devastacija u naš kraj. Te koncesije se prejednostavno odobravaju, odobravaju ih razno razni ministri koji se rotiraju kao da su na vrtuljku, pečatiraju, a žrtve toga smo mi. Pa bi volio župane da sve nas informirate o stanju tog kamenoloma. Mislim da je to jako bitno.

Drugo moje pitanje, odnosi se, evo prije sam spomenuo taj mazut. Sad su mi baš ljudi javiti u prognozi je preko 10 dana općeg potopa. Tako da je činjenica da ćemo imati u vijestima mazut na Zrmanji opet. Nekih pomaka je tu bilo. Hrvatske vode su napravile sondiranje podzemnih voda. Jasno je detektirano od kud i na kojim mjestima mazut izvire. Svaki put kad mazut izvire potroše se milijuni da bi se šteta sanirala. Evo ja sad predlažem da mi preventivno reagiramo, da vidimo što se može u suradnji sa Hrvatskim vodama, da mi taj mazut koliko, toliko suzbijemo na tim izvorima. Možda on neće iscuriti za deset dana, možda će iscuriti za petnaest dana. Al, sad je vrijeme o tome razmišljati i to raditi. Možda će neka financijska računica pokazati da je to sad preskupo. Najskuplje je štetu sanirati.

Tako da bilo bi bolje da ovo platimo tri puta više nego sanaciju štete koju plaćamo svake godine. Tko je nadležan za Zrmanju. Evo čuo sam se i s ravnateljem NATURA-JADERE. On podržava ovu inicijativu, ali jednostavno nije u njegovoj moći. Zrmanja je podijeljena, ne znam, nekakve i park prirode, pa neka UPU zona što ja kažem kroz Obrovac, pa NATURA -JADERA, pa ekološka mreža i svi peru ruke od toga. Mi moramo naći nekakvo rješenje da spriječimo još jedan ekocid na Zrmanji jer sad možemo. Hrvatske vode su napravile jasnu studiju, detektirale svaki izvor, pa ajmo pokušati svaki taj izvor zagraditi nekakvom plutajućom branom, naći nekakvo rješenje da taj mazut zaustavimo, barem da ne dođe do ušća. Zadržimo ga bar u tom nekom malom sektoru, a onda će i ta sanacija bit jeftinija. Znači, tu se radi o jeftinoći, ajmo proći jeftinije nego da kad se napravi problem, kad šteta bude, da mi tamo vozamo se brodovima, fotografiramo, ja nešto lajem pred medijima, župan zove Hrvatske vode.

Ajmo sad, ajmo zajedno, ajmo to ovaj preventivno riješiti i napraviti neko preventivno rješenje. Čak postoje detektori, kroz jedan projekt su napravljeni detektori curenja mazuta. Što vrijedi da dođe poruka da curi mazut, kad ode on. Mi moramo sad reagirati, napraviti nešto preventivno. Turistička sezona se kod nas produžila. Jako puno turista ima, pogotovo na rijeci Zrmanji i mislim da takva jedna slika, ako nam se dogodi ovako nešto, stvarno nije dobro ni za moj kraj naročito, a posebno za Zadarsku županiju. Evo, to su ta moja dva pitanja Župane. Molim Vas detalje oko kamenoloma Romanovac na Tulovim gredama i da vidimo što možemo napraviti sa potencijalnom ugrozom na Zrmanji”, apelirao je Matić.

Drugo izdanje ove rekreativne utrke održat će se 17. rujna 2022. godine, u sklopu Europskog tjedna sporta i u organizaciji Ministarstva turizma i sporta u suradnji sa Općinom Jasenice. Na raspolaganju su četiri prigodno nazvane discipline: Bura, Jugo, Levanat i Maestral.

Bura – atraktivan timski “triatlon” s veslanjem

Na najdužoj utrci, Buri, natječu se tročlane ekipe. Start ove utrke je na rivi u Maslenici, odakle na 11 kilometarsko kajakarenje kreću dva člana tima. Oni veslaju od starta do Rončevića livade u kanjonu Zrmanje, gdje napuštaju kajak i započinju etapu trail trčanja.

Vraćaju se označenom trail stazom kroz krški teren natrag do rive u Maslenici gdje ih čeka treći član ekipe. Etapa trail trčanja duga je oko 12 kilometara.

Nakon što oba člana ekipe stignu do trećeg, on kreće na završnu etapu utrke – 1000 metara plivanja. Pliva do bove i natrag, a utrka je za ekipu gotova kada plivač izađe na obalu i kad zajedno protrče kroz ciljni luk.

Trail utrke – Jugo i Levanat

Za one koji žele uvijek imati čvrsto tlo pod nogama, organizirane su dvije trail utrke, duža Jugo i kraći Levanat. Cilj obje utrke je na rivi u Maslenici.

Jugo, duža od dvije trail staze, kreće od masleničke rive i prolazi označenim krškim stazama do Pariževačke glavice na kojoj je okrepa i okret. Ova je staza duga 15,6 km, a trkačice i trkači savladat će ukupno 290 metara visinskog uspona i jednako toliko spuštanja, cilj utrke je na rivi u Maslenici.

Levanat je upola kraća staza, ali i puno lakša, jer se trči – uglavnom nizbrdo. Start ove utrke je na vidikovcu Pariževica, do kuda svi natjecatelji dolaze organiziranim prijevozom nakon okupljanja na rivi Maslenica. Trči se od vidikovca, označenim stazama u prirodi, a ulazak u cilj je jednak kao i u kategoriji Jugo, nakon spusta 50 m dugim stepenicama do rive u Maslenici.

Kajak u parovima – Maestral

Četvrta disciplina namijenjena je onima koji najradije veslaju. Nakon okupljanja u Maslenici, sudionike Maestrala autobus će prevesti do kanjona Zrmanje. Svoje će stvari odložiti u suhe bačve i preuzeti kompletnu opremu za veslanje te kajak. Nakon starta utrke, vesla se desnom obalom Zrmanje do ušća u more, i onda do rive u Maslenici, gdje će cilj biti označen službenim plutačama pred rivom u Maslenici.

Sve je besplatno!

Ako su vam narasle zazubice od opisa svega što ćete doživjeti, ako ste se već zamislili na fotografijama u prirodi od koje zastaje dah, moguće je da ste se i zabrinuli – koliko sve to košta?

Odgovor je – ne košta ništa, sudjelovanje na svim utrkama je besplatno!

Omogućuje vam ovo Ministarstvo turizma i sporta, koje organizira Europski tjedan sporta, potpomognuto sredstvima programa Europske unije Erasmus+.

Za one najbrže u svim kategorijama osigurane su nagrade, a za sve sudionike sva oprema za kajakarenje, kajak, okrepa i finišerske medalje na kraju utrke.

Požurite s odlukom i prijavite se za ovaj nezaboravan doživljaj i uživajte na Zrmanja Triple Challengeu 2.0 u subotu 17. rujna 2022. godine.

Kategorija Bura započinje u Maslenici na rivi startom kajakaške etape u kojoj dva člana tima zajedno veslaju uz obalu kroz Novigradsko more do ušća u rijeku Zrmanju i nastavljaju kroz pet kilometara kanjona do livade ispod naselja Rončevići gdje ih dočekuju volonteri i okrepa. Nakon što su volonterima predali kajak nastavljaju trčeći prema Maslenici. Na samom početku najizazovniji, a ujedno i najteži dio trkačke etape izlazak je iz strmog kanjona u dužini cca 500 metara nakon kojega se izlazi u naselje Rončevići. U nastavku staza je gotovo bez ikakvih uspona. Iz Rončevića staza nastavlja asfaltom nakon čega se vrlo brzo dolazi do makadama koji prati, odnosno paralelan je sa cestom Zaton- Maslenica kojim nakon nešto više od dva kilometra dolaze na vidikovac Pariževica od kuda puca prekrasan pogled na kanjon Zrmanje. Na Pariževici je organizirana okrepa i fotografiranje uz vizuale manifestacije. Makadamski put od tuda vodi do Jasenica i zaseoka Burilovac te se blago spušta prema naselju Maslenica nekoliko stotina metara prije velikog rotora od kuda nastavlja cestom kroz Maselenicu da „utovarnog mosta” a sam finiš začinjen je spustom niz stepenice u dužini 50 metara do same rive. Nakon što su oba člana tima predaju narukvice trećem članu, on uskače u more i pliva svoju dionicu u dužini 1 km te nakon što ispliva na rivi, utrku završava trčeći do cilja.

Kružna utrka Jugo (trail od rive u Maslenici do Pariževačke glavice i nazad) započinje startom na rivi od kuda se preko šetnice uz obalu, te makadamskim putem kroz krš i uz prekrasni pogleda na more i Velebit nastavlja do zaseoka Burilovac, preko strane Zubkove sve do ruba kanjona Zrmanje i vidikovca Pariževačka glavica. Na Pariževici je organizirana okrepa i fotografiranje uz vizuale manifestacije. Nakon okrepe staza se vraća u selo Jasenice do crkve od kuda se kroz polje uzdiže do starih napuštenih rudnika i nastavlja makadamskim putem do naselja Maslenica od kuda nastavlja cestom kroz Maselenicu da „utovarnog mosta” a sam finiš začinjen je spustom niz stepenice u dužini 50 metara do same rive.

Kategorija Levanat je nešto kraća utrka koja polazi s vidikovca Pariževica do kuda svi natjecatelji dolaze organiziranim prijevozom nakon okupljanja na rivi u Maslenici. Na Pariževici je organizirana okrepa i fotografiranje uz vizuale manifestacije. Makadamski put od tuda vodi do Jasenica i zaseoka Burilovac te se blago spušta prema naselju Maslenica.

Kategorija Maestral je kajak u parovima od Rončevića do Rive u Maslenici (sudjeluju 2 člana). Za vrijeme cijele kajak dionice natjecatelje će pratit motorni čamci sa spasiocima i medicinskim osobljem.

Online prijave ekipa traju do 14.09.2022. ili do popunjenja mjesta. Prijave su dostupne su na http://www.stotinka.hr. Svi natjecatelji koji odaberu kategoriju BURA i MAESTRAL moraju biti plivači. Sudjelovanje u svim kategorijama utrke je besplatno.

Područje Novigradskog i Karinskog mora predstavlja poseban i jedinstven ekosustav koji ima ogroman ekološki i ekonomski potencijal. Kako bi se promoviralo i dodatno osvijestilo održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa prostora Novigradskog i Karinskog mora te rijeke Zrmanje, u sklopu projekta „#itIsNotTooLate – Morske livade”, provode se informativne kampanje osvješćivanja javnosti o potencijalima i jedinstvenosti prostora.

Jedna od informativnih kampanja je i akcija čišćenja podmorja i obale Novigradskog mora te rijeke Zrmanje pod nazivom „Gdje Zrmanja ljubi more 2022″, kako bi se udruge, građani i lokalna vlast zajedno ujedinili u čišćenju i zaštiti rijeke Zrmanje i Novigradskog mora kao važnog prirodnog resursa i promovirali održivi razvoj tog područja.

Akcija je započela u subotu, 25. lipnja 2022. godine u Maslenici na rivi od kuda su ronioci i volonteri raspoređeni na lokacije duž obale Novigradskog mora i ušća rijeke Zrmanje.

Na samom početku koordinator eko akcije Ivan Matić pozdravio je prisutne, predstavio projekt te su prisutnima podijeljene majice. Taida Garibović iz Eko Zadra objasnila je kako to da u Maslenici čistimo rijeku Zrmanju?

– Kad pogledate kanjon ispod Masleničkog mosta, zapitate li se kako je more to napravilo? lzgleda kao kanjon kojim bi trebala teći rijeka. Pa, u pravu ste. Tuda je tekla rijeka Zrmanja. U doba pleistocena tekla je Zrmanja prema jugu gdje je utjecala u Krku, da bi prije 40 tisuća godina promijenila smjer i počela svoj proboj prema zapadu. Krenula je tako Zrmanja područjem današnjeg Novigradskog mora, Novskog ždrila i dalje Velebitskim kanalom između otoka Paga i Raba, te potom južno pored otoka Cresa, Lošinja i Premude do utoka u paleo rijeku Po. Kako to znamo? Dokaz tome su sedrene barijere koje se nalaze na dnu Novskog ždrila, a koje mogu nastati jedino na krškoj rijeci, nikako pod morem. Morate na krilima mašte poći u geološku prošlost i znati da je za vrijeme zadnjeg ledenog doba (prije 23.000 – 19.000 godina) razina mora bila oko 135 m niža nego danas. Zrmanja je tako, kao prava rijeka, dubila svoj put i napravila kanjon koji je kasnije potopilo more. Takvo morem potopljeno riječno ušće se naziva estuarij, rekla je Garibović.

U samoj akciji čišćenja podmorja roniocima iz Zagreba, Rijeke, Karlovca i Duge rese priključili su se i brojni volonteri koje je predvodio Crveni križ Zadar. Izvađena količina otpada bila je zadovoljavajuće mala što ukazuje na malu količinu otpada u moru o čemu su nas izvijestili i sami ronioci. Sakupljeni i odvojeni otpad stakla iskoristit će se kao resurs međunarodnog javnog poziva za umjetnike i umjetničke kolektive “O prihvaćanju nepoželjnog”.

Paralelno sa akcijom na rivi drugi dio ekipe ronioca pregledavao je dno ušća rijeke Zrmanje gdje je evidentiran i izvađena nezamjetna količina otpada.

Za sve ronioce i volonter nakon akcije organiziran je izlet u kanjon Zrmanje brodicom „Helena” čime je sudionike počastila „Mala Maslenica” s kapetanom Hrvojem Vulićem.

Istraživački tim društva istraživača mora 20000 milja je u trodnevnom boravku u Karinskom i Novigradskom moru započeto praćenje morskih cvjetnica. Kroz aktivnosti promatranjem iz zraka dronom Karinskog mora, očevidima brodom kao i zaranjanjem i uzimanjem uzoraka, više o istraživanju saznajte na poveznici.

Sutradan, u nedjelju održan je i kratki tečaj, odnosno probni zaron za najmlađe volontere gdje su imali priliku osjetiti čari ronjenja sa bocama uz pratnju iskusnih instruktora.

Projekt je sufinanciran iz sredstvima EU iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 189.220,49 kn, a odobren je kroz natječaj FLAG-a Tri mora za odabir projekata Mjere 2.1. potpora vrednovanju, zaštiti i promociji prirodne resursne osnove – rijeka, mora i priobalja u okviru provedbe Lokalne razvojne strategije u ribarstvu FLAG-a Tri mora za razdoblje 2014.-2020. Nositelj projekta je Udruga za prirodu, okoliš, održivi razvoj i turizam Lončari, dok su partneri na projektu Ekološka udruga Zrmanja i Društvo istraživača mora 20000 milja.

Jedna od informativnih kampanja je i akcija čišćenja podmorja i obale Novigradskog mora te rijeke Zrmanje pod nazivom „Gdje Zrmanja ljubi more 2022″, kako bi se udruge, građani i lokalna vlast zajedno ujedinili u čišćenju i zaštiti rijeke Zrmanje i Novigradskog mora kao važnog prirodnog resursa i promovirali održivi razvoj tog područja.

Akcija će se započeti u 9 sati na rivi od kuda će ronioci i volonteri biti raspoređeni na lokacije duž obale Novigradskog mora i ušća rijeke Zrmanje. Sakupljeni i odvojeni otpad stakla iskoristit će se kao resurs međunarodnog javnog poziva za umjetnike i umjetničke kolektive „O prihvaćanju nepoželjnog”. Nakon zajedničke akcije čišćenja je planirano večernje druženje.

Najveći dio vode koji se izlio na području Obrovca te mjesta Nadvode i Žegar se povukao pa stanovništvu više ne prijeti opasnost od oštećenja imovine.