Film je premijerno prikazan u natjecateljskom programu Manjinske koprodukcije na 71. Pulskom filmskom festivalu, a svjetsku je premijeru imao u studenom 2023. godine na filmskom festivalu “Black Nights Film Festival / JustFilm – Youth and Children’s Film” u Talinu.

Sunce mamino topao je, melankolični, tinejdžerski i coming of age film za mlade, koji govori o odrastanju, emotivnim odnosima, složenim obiteljskim vezama i ljubavi kao univerzalnoj sili. Priča prati zbunjenog i pomalo neprilagođenog šesnaestogodišnjaka Relju, koji svoje usamljeno ljeto provodi tumarajući dvorištima i krovovima Beograda. Jedino što ga stvarno pokreće, gotovo do opsjednutosti, jest želja da osvoji srce Ane. Kada mu umre baka, Reljina anksiozna i distancirana majka Olga odbija organizirati sahranu zbog njihovog međusobno lošeg odnosa. Krijući od majke, Relja se sam upušta u organizaciju bakinog ispraćaja, vjerujući da će tako konačno osvojiti svoju simpatiju.

Naslovnu pjesmu iz filma Sunce mamino naziva ”Ti i ja” izvodi hrvatska grupa Nipplepeople, koju su napravili u suradnji s uspješnim srpsko-američkim skladateljem i producentom Filipom Mitrovićem iz Los Angelesa. 

U glavnim ulogama su Pavle Čemerikić, Alisa Radaković, Branka Katić, Denis Murić i Pavle Mensur.

Glavni producent filma je Miloš Ivanović iz Kinematografske kuće (Srbija), a koproducentica Ivana Marinić Kragić iz Marinis Media (Hrvatska), scenarij i režija Kosta Đorđević, direktorica fotografije Bojana Andrić, montažer Vladimir Gojun, scenografija Damjan Paranosić, kostimografija Lidija Andrić, skladatelj Filip Mitović, oblikovanje zvuka Mićun Jauković, maska Darko Koenig, a osim Nipplepeople od hrvatske ekipe su još suradnica na scenariju Ivana Vuković i miks zvuka Ivan Zelić.

Film je financiran sredstvima Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i Creative Europe MEDIA.

Druga premijera na 30. Zadarskom kazališnom ljetu, nastala u koprodukciji  Drame plus i HNK Zadar, očekivano nije iznevjerila i donijela je pravo osvježenje za istinske ljubitelje kazališnog izraza. Od  dramaturgije, scene,  glazbe, redateljskog zahvata pa do vrhunske izvedbe jednog glumca u tako složenoj i osjetljivoj temi.

Predstava prikazuje odnos Oca sprema svoje dvoje hendikepirane djece. Kako se roditelji, a kako okolina, prijatelji, kumovi, struka odnose prema tim nevinim bićima koja se razlikuju od tzv. normalne djece prikazano je kroz  smijeh, priču i duboku emociju.

  U svega 20 dana, s velikim srcem glumac kojem je 28 godina  (posljednji ispit na Akademiji u Zagrebu polaže kod Zadranke Ivane Buljan Legati) Ivan Raffaeli  odigrao je tu ulogu  bez imalo patetike, sa sjajnom dikcijom i vrsnom glumačkom ekspresijom, dok je dramaturgija držala publiku u koncentraciji prema svemu što je izgovorio i kako je odigrao na sceni punoj improvizacija životnih situacija.  

Kamo idemo, tata nastao je prema motivima istoimenog romana Jean-Louisa Fourniera. Autorski je to projekt Vinka Radovčića koji  se još jednom kroz teatar uhvatio životnih tema i prikazao ih na sebi svojstven način. Hvala ti Vinko što nisi otišao iz Zadra bila je samo jedan od  reakcija i čestitki  koje je sinoć primao zadarski kazalištarac od formata.

No, najdraže su mu bile od onih koji su nastali iz Drame plus. Luka Knez  i Domagoj Ikić  su bili ponosni na svog voditelja koji je u njim oslobodio kreativne umjetničke energije na putu prema Akademiji. Luka je dobio angažman u ZKM-u – može li više. Jedna od članica udruge Drama plus netom je upisala montažu, pohvalio se Radovčić sinoć u krugu publike koja ga istinski voli i podržava.    

Među publikom je bio naš poznati književnik Damir Karakaš koji je strpljivo čekao kako bi mogao čestitati Radovčiću. Ponos i zadovoljstvo nakon premijere dijelio je i Domagoj Lindinger, inače kreativni producent u Drami plus. On dijeli autorstvo adaptacije i dramaturške obrade s Vinkom Radovčićem i  Ivanom Raffaelli.

Publika ima prilike večeras pogledati izvedbu  Kamo idemo, tata u klimatiziranoj dvorani Kazališta lutaka, u 21.30 sati. Ta bi predstava trebala još dugo igrati jer pokazuje zbog pravi smisao kazališta.

Mjesec i pol dana pripremao se taj jedinstveni projekt koji  je uključio već poznato ime redatelja Roberta Boškovića sa svojim timom, novi aranžman svjetski poznatog Alfija Kabilja te libreto Hrvoja Hitreca.  

Dubrovčanin Robert Bošković ponovno se vratio u  Kazalište lutaka nakon što je prije dvije godine postavio glazbeno-plesni lutkarski spektakl  Petar Pana. Autor najvećih lutaka iz Petra Pana, Patricio Alejandro Aguro Marino sada je uz scenografiju napravio i kostime, bolje rečeno krinoline iz 19. stoljeća.

 – S Petrom Panom smo otvorili Glazbene večeri prije dvije godine i nakon toga smo se odlučili opet za jednu glazbenu formu. Nadam se da ćemo opet iznjedriti djelo koje će oduševiti naše male i velike sugrađane, rekla je ravnateljica Iris Pavić Tumpa koja je morala osigurati i novac za tu veliku produkciju. Bošković je još jednom pokazao kako se velike komplicirane stvari mogu napraviti jednostavno.  

Gostujući redatelj pohvalio je njezinu hrabrost da u Gradu u kojem se previše, kazao je Bošković, ne mari previše za kazalište,  napravi jedan takav iskorak.

Gotovo cijeli glumački ansambl sudjeluje u predstavi. Dvije glumice s posebnim zadovoljstvo izrazit će svoje svestrano glumačko poslanje. Anđela Ćurković Petković obilježit će  s  ovom premijerom 30 godina svog rada u kazalištu lutaka koji je, kako je kazala njezin drugi dom.

Za istu obljetnicu, Sanja Grgina je poželjela puno kazalište s ovom predstavom, ali i njezin nastup izvan Zadra.

Najmlađa članica ansambla Ana Cmrečanjak sretna je što je dobila priliku sudjelovati u tako velikom projektu. Osobito što sam  kroz pripremu predstave upoznala Patriciju Gospić, jednu sjajnu zadarsku plesačicu koja je napravila koreografiju za ovaj mjuzikl, kazala je mlada gumica koja je na konferenciji za novinare pročitala i ostala imena članova ansambla: Irena Bausović Tomljanović, Gabrijela Maštrović Maštruko te Lina Brozića i Dominika Karakašića. Među animatorima su Vjera Vidov, Josip Mihatov, Juraj Aras i Radojka Kozulić.

Puno je više imena među pjevačima, od kojih je većina iz kazališnog dječjeg zbora Tintilinić  te prijatelji iz OŠ Petra Preradović. Korepetitorica je Iva Mustać Klarić.

Ravnateljica je uključila zadarske kreativne snage, pa je tako autorica slike plakata Silvijana Dražević.   

Mjuzikl Andersenove priče sveden je na sat i 10 trajanja, a namijenjen je za publiku od 7 do 77 godina. U najavi premijere, obećano je veliko djelo zadarske kazališne scene.

Robert Bošković je poznati majstor za velike glazbeno-scenske spektakle kojeg je promovirao Krešimir Dolenčić, a Sanja Grgina je izrazila zadovoljstvo rada i učenja od Boška, kako ga je nazvala u prijateljskom odnosu koji se uspostavi između glumaca i redatelja.

  Teška je tema, plakat je bio provokacija, humor je zamka s kojim se  publika zapita čemu se ja zapravo smijem, natuknice su zadarske premijere čija je izvedba dobila snažnu podršku publike.  

Jedna od najstarijih pretplatnica u zadarskom kazalištu i bivša ravnateljica Glazbene škole, Đurđica Andrović  kazala je redatelju Vinku Radovčiću kako je uživala u dramskoj izvedbi tog klasičnog djela.

Uz elemente američkog vodvilja, priča koju vodi sam autor Vladimir Nabokov kao „izvjesni gospodin“   bila je jednostavna za praćenje,  dramaturški je bila sjajno napravljana zahvaljujući  mladom Patriku Gregurecu iz Zagreba koji je napravio i adaptaciju.

Publika sudjeluje u predstavi izgovarajući slogove Lolita,  ne odgovara na pitanje ima li pedofila u publici. Na samom početku su upozoreni na glasnu pucnjavu koja ima svoj značaj. Čak četiri pucnja bila su potrebna kako bi ubili suvremenu pojavu Lolite, romana napisanog prije 70 godina.

Ona  je izražena u ovoj rečenici koja je dodana kao redateljska intervencija:   Jebemti šefe, ja imam policiju, političare, socijalne radnike. Razumiješ li koliku ja moć imam? Sve u ovom malom prstu. Svi mi volimo dječicu. Tu repliku izgovara Quality dok ga ubija  nositelj uloge  pedofila Humberta.  On zapravo simbolički ubija  i sadističke pojave kao što su borba pasa, nasilje nad beskućnicima i štošta što nosi suvremena civilizacija.

Nažalost, uloga kazališta da o svemu tome progovori tek je ovim činom Lolite osviještena.

 Glavna uloga Humberta  bila je slojevita i iscrpljujuća za Alena Liverića. Uloga mu je sjela, ali nije mu to uloga života, reći će  član HNK Zadar koji je bio dramski prvak u riječkom nacionalnom kazalištu. U odnosu na zadarsku Lolitu, poznati glumac smatra kako je ta kazališna predstava važna kako bi oni koji ne znaju, vidjeli ono što su spremni unaprijed osuditi, odbaciti. Ili biti licemjerni, što je također dio dramaturškog zahvata u odnosu na publiku.

Lolitu, 12 godišnju djevojčicu jako je uvjerljivo odigrala Ivana Gulin, osobito uz činjenicu da je šibenska glumica prešla 30-tu godinu.

U ulogama Quilty, Psihologinja i Doktora, transformirao se  Dominik Karakašić  koji iz lutkarskog kazališta prelazi u HNK Zadar.

Stalna članica   Žana Bumber odigrala je u svom stilu ulogu Charlotte, majke Lolite.

Uloga izvjesnog gospodina, pripala je Damiru Orliću. On je u nju ušao prije 15 dana, ali radi se o iskusnom glumcu koji je bio jedno vrijeme i ravnatelj  drame u HNK Ivan pl. Zajc Rijeka, i on je svoju ulogu u Loliti odigrao s lakoćom lika koji vodi i tumači dramaturgiju predstave.

Uz ostale kreatore zadarske premijere, Lolita će večeras imati svoju prvu izvedbu, a trebala bi igrati i izvan Zadra.

PS: Premijeru su izbjegli i zadarski političari, nije bilo ni dogradonačelnika Zadra, mada su u kampanji, a niti predsjednika Kazališnog vijeća.

Režija: Vinko Radovčić
Adaptacija: Patrik Gregurec
Dramaturgija: Patrik Gregurec
Scenografija: Vinko Radovčić
Kostimografija: Anita Goreta
Autor glazbe: Ivan Ivić
Oblikovanje svjetla: Galen Matulina
Oblikovanje tona: Vinko Radovčić
Inspicijent: Mimi Zadarski
Fotograf predstave: Željko Karavida i Saša Čuka

Oblikovatelj lutke: Darko Petković

Šminkerica: Petrunjela BodyPaint Art

Asistent redatelja: Domagoj Lindinger

Foto: Saša Čuka

Radi se o praizvedbi teksta, poznatog autora Mate Matišića, za koji je dramaturgiju napravio Filip Jurjević. Režiju potpisuje
Zoran Mužić, a u predstavi igraju Ivica Pucar, Alen Liverić, Davor Jureško, Žana Bumber, Lucija Alfier i Mimi Zadarski.

Predstava TATA pokušat će rasvijetliti postupke figure koja bi, po svojoj definiciji, trebala pružati sigurnost i osvjetljavati put naraštajima koji dolaze i koja je u velikoj mjeri zaslužna za svijet kakav ti naraštaji nasljeđuju, svijet kojem je početna točka ukidanje te figure. U najavi iz HNK Zadar, to su nazvali urnebesna tragikomedija jednog oca u vremenu koje dolazi.

Uloge:

Jerkica – hrvatski poduzetnik,krležijanac i filmofil – IVICA PUCAR
Ivan – sveučilišni profesor, pravnik – ALEN LIVERIĆ
Nikolinin otac, Ferdinand, Stipe, Ante,Tvrtko, Izidor i ćaća – DAVOR JUREŠKO
Susjeda – ŽANA BUMBER
Nikolina – LUCIJA ALFIER
Enisa – MIMI ZADARSKIdramaturgija: Filip Jurjević

scenografija: John Čolak
kostimografija: Sanja Jureško
glazba: Mate Matišić
oblikovanje svjetla: Zoran Mužić
oblikovanje tona: Renato Zafranović
majstor svjetla: Galen Matulina
šminka: Petrunjela Bodypaint art

inspicijent / Mimi Zadarski
fotograf / Željko Karavida

Premijera je zakazana u Kazalištu lutaka Zadar, 24. srpnja 2023. u 21.30 sati, a dan poslije bit će na istom mjestu i u isto vrijeme izvedba predstave Pretposljednja panda ili statika.

Vinko Radovčić nastavlja s kazališnom provokacijom izborom dramskog teksta Dina Pešuta “(Pret)posljednja panda ili statika” koji je nagrađen prvom Nagradom Marin Držić za 2013. godinu.

Hrvatsko je kazalište obogaćeno dramom koja ne bježi od recentnih silnica hrvatske svakodnevice (rat, poraće, tranzicija, propast građanske svijesti, porast ksenofobije i dr.) no te silnice bivaju uklopljene u neobičnu strukturu i provučene kroz filter jakih i autentičnih pripovjednih glasova, što sve skupa rezultira polifonom, modernističkom cjelinom na kakvu recentno dramsko pismo nažalost nije naviklo.

Predstava “(Pret)posljednja panda ili statika” u režiji Vinka Radovčića i koprodukciji Drama plus i HNK Zadar postavlja se na scenu zato što tematizira probleme generacije rođene za vrijeme i nakon Domovinskog rata.

Ana, Marija, Luka i Marin rođeni su u Hrvatskoj 1990. godine. Predstava prati svoje likove gotovo trideset godina i govori nam kako se ponašaju i razvijaju u različitim ekonomskim, emocionalnim i političkim kontekstima. U tekstu se spajaju polifoni glasovi – sjećanja na ratna djetinjstva prelaze u vizije budućih životnih sukoba. Pritom gotovo ležerno stvara preciznu tipologiju mlade generacije uhvaćene između dva svijeta.

Uloge:
Ana – Mirjana Đan
Luka – Filip Lugarić
Marija – Tea Harčević
Marin – Tomislav Dunđe

Redatelj: Vinko Radovčić
Asistentica redatelja: Nina Kovačević
Scenograf: Luka Lang
Kostimografkinja: Anita Goreta
Odabir glazbe: Vinko Radovčić
Oblikovatelj svjetla: Frane Papić
Oblikovatelj tona: Mate Petričević
Scenski tehničar: Adriano Košuta
Fotografi predstave: Filip Brala, Saša Čuka i Željko Karavida
Inspicijent i kreativni producent: Domagoj Lindinger

Napomena: Predstava se ne preporuča mlađima od 16 godina i  broj mjesta na pozornici ograničen je na 50 mjesta.

Poučna i zabavna predstava o dječaku Grgi, zubić vilama i pobjedi nad zlim sestrama Karijeskama, svidjet će se svima: i onima koji se boje zubara i onima drugima! Voditeljica je Gabrijela Meštrović Maštruko.

U 20.30 sati slijedi pustolovina s dječjim zborom Tintilinić. 

– Pođite za nama s noge na nogu, jer putovati mogu i gledaoci prekriženih nogu. Uz malo mašte putovati je lako i malom i velikom čovjeku, dakako. – kaže voditeljica Iva Mustać Klarić.

Predstava je pripremana kroz drugi dio plesne sezone, ali je već dugo bila u planu. Čekala je samo zeleno svjetlo. Autorica svih Gestinih predstava umjetnička voditeljica Nena Jurišić, rekla bi kako je svaka priča čista ljudska emocija koja je vodi kroz stvaranje. 

– Već sam bezbroj puta naglasila kako kroz rad s djecom osim plesnog pedagoškog rada i djelovanja, veliku ulogu ima i plodno tlo za ekspanziju mojih snova…. Ova predstava je upravo to. Ples koji je primaran u mom radu i moja prva ljubav, ali i glazba koja me oblikovala kroz odrastanje uz priče koje su uvijek pronalazile put do papira na kojem se stvarao novi svijet za moj rad u Gesti. S obzirom da se radi o mjuziklu, songovima sam ispričala djelove priče, uz sjajnu glumačku postavu i cijeli plesni ansambl Geste, kazala je Jurišić uoči premijere.

U predstavi glume sjajni mladi glumci Kazališta lutaka Lino Brozić i Dominik Karakašić, uz dječaka glumca Marka Trošelja. Tekst predstave napisala je zadarska glumica i lutkarica Sanja Grgina. Aranžmane i glazbu za ovaj mjuzikl potpisuje Renato Babić, a scenografiju Robert Košta. Kostimografiju potpisuje Nataša Perović, a rekvizite Adriano Košta. Ton majstor je Drako Predragović Dabi, a majstor svjetla Frane Papić.

Slovenski redatelj Matjaž Latin napravio je predstavu koja će, kako je rekao njegov suradnik Vinko Radovčić, biti lakmus za zadarsku publiku. I doista, pretplatnički dio je bio suzdržan na sve scene humora, crnog ili jeftinog kako su neki to prokomentirali, dok je donji dio gledališta reagirao s puno smijeha.

Rok Vilčnik rokgre doživio je još jednu zadarsku premijeru svog kazališnog djela koje je pod nazivom “Pravi heroji” postavljen u Celju. Nedavno je u zagrebačkom ITD-u bila premijera njegovog Tarzana kojeg je Latin odavno postavio na daskama zadarskog kazališta.

Slovenski dramaturg je u trendu modernog kazališta koje naše sve prisutne društvene teme prikazuje na jedan svoj osebujan način, samo naizgled  lepršav i stripovski. Sudeći prema osmjehu zadovoljstva samog autora Viličnika, koji je kao i šef tehnike John Čolak izašao na naklon publici, redatelj Latin ga dobro iščitava.

Možda je malo šokirao konzervativnu zadarsku publiku krvavim scenama, seksualnim aluzijama i perverzijama te količinom primitivizma izraženog kroz psovke. Ali sve je to život naš svagdašnji sa svim pojavama: lažnih heroja, licemjerja pa do kriminala s ljudskim organima. Preneseno je to na pozornicu u odličnim kreacijama zadarskih glumaca. “Obični heroji” su predstava koju treba pogledati (izvedba je večeras u 20 sati).

Uz dojam kako su dvoje glumaca Kazališta lutaka, Lino Brozić i Domagoj Karakašić, zaslužili status domaćih kazališnih zvjezda kojima je i glumac od formata Alen Liverić iz Plesa sa zvijezdama došao dati podršku. Ne zato što ga spominju u predstavi nego zato što je i član ansambla HNK Zadar kojeg je u predstavi predstavljala Žana Bumber a kojem se opet u Latinovoj predstavi pridružio Zadranin Ivica Jončić.

Predstava je nastala prema I.B. Mažuranić, “Priče iz davnina” u koreografiji Sanje Petrovski.

Početak predstave je u 21:30 sati.

Natali Mahmić, producentica Zadarskog plesnog ansambla, kazala je da plesna predstava ZPA tematizira ženske likove iz zbirke pripovijedaka Priče iz davnina, autorice Ivane Brlić Mažuranić.
-“Ti arehetipovi žena pojavljuju se u svim pripovijetkama svijeta i javljaju se u svim obiteljskim konstelacijama”.
Predstava donosi drugačiji pogled na karaktere likova žena kao izvedbena tijela u sukobu s tradicijom i uvriježenim poimanjima moralnosti bajki Ivane Brlić Mažuranić.

ZPA u koprodukciji s HNK Zadar

prema I.B. Mažuranić, “PRIČE IZ DAVNINA”

DVIJE ŽENE, PET ŽENA

koncept i koreografija /Sanja Petrovski

izvođači/sukoreografi: Patricia Gospić, Bernarda Klarin, Nataša
Kustura,Natali Mahmić, Anđela Matulić, Korina Oltran, Ljupka Petrovski

kostimografija/ Marija Šarić Ban

glazba/ Putokazi, Aleš Zajec, Lada Petrovski Ternovšek

oblikovanje svjetla / Igor Petrovski

oblikovanje tona / Tomislav Kraljević Shome

savjetnik za glazbu i izbor napjeva /Silvija Magdalena Šimić

savjetnik za govor /Žana Bumber

krojački radovi /Veranda Stipaničev

Ulaznice se mogu kupiti na blagajni HNK Zadar od 11 do 13 sati te sat vremenaprije početka predstave na blagajni Kazališta lutaka Zadar. Cijena ulaznice iznosi 60 kuna.