U obrazloženju odluke, koju su Vladi  2020 godine predložila Upravna vijeća tih državnih fondova, jedinstven je razlog – na Poluotoku nema odgovarajućeg pristupa postojećoj zgradi. 

Sve je to bio unaprijed dogovoren posao s investitorom koji su projektirali poseban prostor za novo “socijalno” unutar stambeno – poslovnog kompleksa zvanog tvornica kruha. Fondovi su na natječaju kupili i manji broj parkirnih mjesta u podzemnoj garaži koju dijele sa stanarima.

Naravno da mjesta ima tek za manji broj službenika, pa se na njima kako doznajemo, izmjenjuju oni iz Mirovinskog.

Posljednjih mjeseci  djelatnici zadarskih ispostava Mirovinskog i Zdravstvenog, točnije HZZO-a te HZMO, nemaju gdje parkirati, a nerijetke su situacije da im pauk digne vozilo.

Parkirno mjesto se traži kod Interspara, odnosno u Ulicu Eugena Kumičića i oko “casa populara”. I tamo im se dogodi dizanje pauka, prenosi nam najnovije traume jedna od zaposlenica. Kako je tek motoriziranim građanima koji moraju doći do  preseljenog  Socijalnog  koji nema pristup. Vjerojatno parkiraju kod policije ili na parkiralištu Lidla.

Vrhunac te parkirališne blokade dogodio se u stečaju  investitora tvrtke Centar kada je prodano 70 parkirnih mjesta za 410 tisuće eura jednoj zagrebačkoj agenciji za nekretnine.  Dio parkirnih mjesta je u tzv. javnoj podzemnoj garaži, a ostala su oko zgrade.

Novi vlasnici parkirnih mjesta koji su ih platili, pokušali su ih prvo naplaćivati putem rampe koja ipak nije stavljena na postavljeni mehanizma. Osim što su se pobunili stanari jer se na taj način blokira pristup njihovih gostiju ili vozila hitnih službi, radi se o cesti – nerazvrstanoj prometnici koju su ovi htjeli zatvoriti.

Rampa nije nikad stavljena  već su  novi vlasnici parkirnih mjesta prešli na plan B te iznajmljuju ili možda prodaju parkirna mjesta, što potvrđuju i metalne blokade na njima.

Parkirna mjesta postala su dragocjena toliko da je se jedno na TIZ-u prodavalo za 40 tisuća eura.

Tko ne poštuje pravila i vlasništvo, na fasadi zgrade postavljeni su znakovi upozorenja za pauka. I neka još netko kaže kako je Socijalno na Poluotoku bilo nepristupačno – jedino mjesto u Gradu na kojem postoji organizirano parkiralište.

Kako će se riješiti parkiranje kada se tamo jednog dana napravi hotel? Zgrada Socijalnog prodana je  Amerikancu hrvatskog podrijetla, odnosno njegovoj Vinarija Cleveland d.o.o iz Zagreba za  5.255.000 eura.

Poznati arhitekt Ivan Vitić u poslijeratnoj obnovi projektirao ju je za socijalno- zdravstvene potrebe Zadrana.

Sada se projektira hotel u napuštenoj zgradi Socijalnog koje su svuda obnovljene za istu namjenu osim u Zadru. Lani su provedeni istražni arheološki radovi, ali zadarski konzervatori se nisu očitovali na novinarski upit i zašto bi!? Ta zgrada za zaštitare povijesne baštine očito nema nikakve vrijednosti.

Nadležni u gradskoj upravi već su se pokazali susretljivima prema tom investitoru koji je u neko doba sponzorirao i KK Zadar te mu je u šest mjeseci bilo omogućeno usvajanje drugih izmjena plana na osnovu kojih je izgrađen Lidl. Građevinska dozvola izdana je u rekordnom roku od mjesec dana te 2021. godine.

Na ostatku terena koje je u vlasništvu BMP Asset koja je 2021. godine to prenijela na tvrtku Portada Zadar, mjesecima se kopa za temelje stambenih objekata sa 172 stana. Njima je izdana građevinska dozvola prema uvjetima važećeg DPU – s visinom do 12 metara.

S obzirom na to kako im se u prijedlogu V. izmjena Prostornog plana Grada Zadra  dopušta visina od 54 metra, uz uvjet da u njima izgrade hotel s četiri zvjezdice, za očekivati je kako će oni otići u visine tijekom gradnje uz izmjene građevinske dozvole.   

Iz njihovog pisma namjere kao ni prijedloga odluke o izradi trećih izmjena tog plana koji je rađen u D&Z, nije jasno što konkretno žele postići. Njihov zahtjev, kao i  prijedlog odluke iz Odjela za graditeljstvo, zakamufliran je kroz „reorganizaciju prostornih cjelina južno od Lidla“.

Zelenom bojom je određeno područje izmjena

U predloženoj odluci, kao i odlukama za dva urbanistička plana koja bi se radila za područje nekadašnjeg Bagata, istog dana, 21. 6.2024. godine, županijski odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove dostavio je mišljenje. Kakvo i koje, to se ne navodi.

Bilo je to na Putu Murvice u 21 sat, kada je policija  zaustavila 56-godišnjaka, za volanom auta zadarskih registracijskih oznaka. Izmjereno mu je 2,7 promila alkohola.

Odveden je u policijsku postaju na otriježnjenje, a jutros će biti prepraćen  dežurnom sucu za prekršaje.

U svemu mu se pridružila sinoć nešto kasnije i 37 -godišnja Zadranka.

Ona je u Ulici hrvatskih književnika prouzročila prometnu nesreću tako što je izgubila kontrolu nad volanom u jednom zavoju te udarila auta koje je uz cestu bilo parkirano. Policija je ustvrdila da je bila pijana jer joj je izmjereno 2.5 promila alkohola. Vozila je auto kojem je registracija  istekla, kao i njezinoj vozačkoj dozvoli, i to još 2014. godine. I na kraju te ilegalne i pijana vožnje izazvala je prometnu nesreću.

Zbog svega toga nakon otriježnjenja, na prekršajnom odjelu suda odgovarat će za četiri prekršaja.     

Kao što su taj teren nekadašnjih tvornica Vinilplastike i Kemoplasta, koristili investitori za vrijeme gradnje stambeno-poslovnog kompleksa Tvornica kruha, tako  su ga zaposlenici korisnici službe Socijalnog, pretvorili u parkiralište.

Užas je nastao, javila nam se jedan od korisnica poslovnog prostora u nekad upravnoj zgradi tvornica Kemoplast i Vinilpastika. Problem je što su tu parkirali svi korisnici ove zgrade kao i Mirovinskog, HZZO-a Fine, pa čak i Porezne.

Gužva uz Murvičku postat će veliki komunalni problem kojeg iz Grada Zadra ne planiraju rješavati kroz dodatnu garažu. Investitori  projekta tvornice kruha izgradili su podzemnu garažu, dio koje je prodan, i imaju nešto mjesta iza zgrade. Trebali su imati pod dva parkirna mjesta za izgrađena 132 stana.

To nije nedovoljno s obzirom da Socijalno i Fina kojima su prodali prostor ima barem 150 zaposlenih, a gdje su mjesta za one koji trebaju njihove usluge. A preseljeni su s Poluotoka pod firmom da na njemu nema parkirnih mjesta.

Neće ih više biti ni na ledini s koje se na Murvičku za kišnih dana spuštalo blato. Grad Zadar je vlasnicima terena ostavio pristup, umjesto da naprave nogostup što im je obaveza i urbana kultura.

Ali kao što smo već puno puta pisali, građani su ostali bez nogostupa od dna Murvičke uz tvornicu kruha pa do Lidla, uz koji su uredili nogostup na pritisak javnosti.

Policiji ne smeta što je ugrožena sigurnost pješaka, a neki koji vode graditeljsku politiku u Gradu, davno su rekli: a tko više ide pješke. Zato su nogostupi u nekim novim ulicama široki manje od pola metra i pješak se nema gdje uzmaknuti, kao što je to primjerice uz rotor Murvičke kojeg je sufinancirao MUP.