Ostao je valjda samo jedan pravi, na Žmirićima, koji svake godine strpljivo čeka ljetno računanje vremena i 10. dan u travnju, dan kada je Slavko Kvaternik na Radiju Zagreb pročitao proglas o uspostavi NDH. I onda izvadi sprej i na prvo zidu nacrta ušato „u“, križ i natpis „Sritan 10. travanj“.

Tko će dokazati da svojoj djevojci nije čestitao današnji rođendan?

S obzirom na osjetljivost teme, nazvali smo predsjednika udruge Josipa Budimira pitajući ga zbog čega su smatrali kako se treba obilježiti osnivanje NDH, koje predstavlja jedno od najtragičnijih razdoblja hrvatske povijesti.

– Mi kao hrvatski domobrani to obilježavamo zato što`41 predstavlja isto što i `91 – težnju hrvatskog naroda za uspostavom svoje samostalne države. Što se poslije događalo, to je druga stvar, rekao nam je Budimir koji tvrdi kako na današnjem obilježavanju nije bilo nikakvih fašističkih, odnosno ustaških obilježja, kao ni one “Za dom spremni”, koji je i dalje točka prijepora.

– Ništa takvog nije bilo, imali smo zajedničko druženje s prijateljima, članovima udruge iz Duge Rese, zapalili svijeće i položili vijenac na spomenik palim Visočancima, istaknuo je Budimir.

Održana je misa, a na fotografijama je vidljiv blagoslov župnika don Marija Soljačića.

– Misa je bila redovna, nije bila posebno organizirana, naglasio je Budimir.

Obilježavanje osnivanja NDH okupilo je danas u Visočanima 40-ak građana koji su nakon mise nastavili druženje uz roštilj u dvorištu škole čiji bi učenici trebali učiti vrijednosti antifašističke borbe.

Do incidenta je došlo kada su voditelji oko 7:40 sati čitali komentare gledatelja na društvenim mrežama. Prva dva komentara bili su pozdravi ekipi emisije i gledateljima, a treći komentar glasio je ovako: “Evo jedan lipi pozdrav uredništvu ove emisije, a svim Hrvatima/cama sretan i veseo 10-ti travnja”.

Nakon što je pročitala taj komentar, voditeljica Melita Hrengek je rekla: “To je možda vezano uz ono tko je sve rođen 10. travnja”. I nastavila emisiju u jednako ležernom i opuštenom tonu kao i do tada. Naime, ranije u emisiji TV Kalendar je najavljen sljedećim riječima: “Mnoge slavne osobe su rođene na današnji dan, na 10. travnja. Uz Slavoljuba Penkalu tu je i naša velika književnica i pjesnikinja Vesna Parun, zatim naš dragi kolega proslavljeni tv redatelj Anton Marti po kojem je jedan od naših studija na Hrvatskoj televiziji dobio ime. Pa tu je još i Pulitzer i puno, puno još ljudi… Pogledajte TV Kalendar”.

HRT: Ne želimo biti do besmisla opterećeni bilo čijim povijesnim, političkim ili bilo kakvim drugim konstrukcijama

Iz Ureda za odnose s javnošću HRT-a smatraju da se nije dogodilo ništa posebno dramatično. Poručuju da su u emisijama koje u eter puštaju komentare gledatelja ponekad moguće neželjene situacije, ali vjeruju da je voditeljica emisije “Dobro jutro Hrvatska” idealno odreagirala.

“Smatramo da se u današnjoj emisiji nije dogodilo ništa dramatično. U eter emisije uživo se ‘provukao’ jedan neprimjeren komentar gledatelja. Budući da se radi o interaktivnoj emisiji, koja u eter svakodnevno pušta mišljenja i komentare gledatelja, ponekad su moguće i neželjene situacije. Voditeljica je ignoriranjem komentara gledatelja, odreagirala idealno za taj tip emisije.

Smatramo da ova konkretna situacija ni po čemu ne zaslužuje dodatnu pažnju, da ne promiče niti odražava nikakav neprimjeren ili neprihvatljiv stav emisije, redakcije ili HRT-a, te da se u konkretnom slučaju radi o konstruiranju afere. U emisiji ‘Dobro jutro Hrvatska’, imamo dobre namjere, a to već 20 godina prepoznaju i naši gledatelji. Nismo i ne želimo biti do besmisla opterećeni bilo čijim mogućim povijesnim, političkim ili bilo kakvim drugim konstrukcijama.

S obzirom na sve navedeno, svaku konstruktivnu kritiku cijenimo, prihvaćamo i uvažavamo, međutim u govornoj emisiji, koja se emitira uživo ne želimo do besmisla analizirati svaku izgovorenu riječ i njezinu moguću zlonamjernu interpretaciju”.

“Povodom 10. travnja, dana uspostave NDH, HČSP Split će položiti vijence i zapaliti svijeće na groblju Lovrinac u 10.00 sati (Braniteljski križ) te kod spomen križa Palih hrvatskih vojnika 1941.-1945.”, piše u priopćenju za javnost postavljenom na internetskim stranicama HČSP-a.

“Također, HČSP Zagreb će u Zagrebu u 11 sati na Mirogoju na od strane komunističkih zlotvora preoranom ustaškom groblju također položiti vijence i odati dužnu počast poginulim hrvatskim vojnicima”, dodaju iz HČSP-a te svoje priopćenje završavaju sa pozdravima “Bog i Hrvati” te “Za Dom spremni”!.

“Ujedinjeni protiv fašizma”

S druge strane, Građanska akcija je na svojem Facebook profilu poziva na prosvjed “Ujedinjeni protiv fašizma” koji će se održati u subotu na Trgu bana Jelačića od 11 do 14 sati i to povodom međunarodne nacionalističke konferencije i mimohoda koji organizira HČSP.

“Fašistička stranka HČSP, koja na svojim stranicama javno objavljuje kako će paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca ustašama obilježiti 10. travnja, organizira međunarodnu nacionalističku konferenciju i mimohod”, piše u pozivu na prosvjed te se dodaje da će na konferenciji sudjelovati “njemački NPD, francuski FN i mađarski Jobbik, stranke koje ne samo da brane fašiste poražene u Drugom svjetskom ratu, nego su i danas uključene u fizičko nasilje prema svim ugroženim skupinama”.

“Recimo ne fašizmu”

“Apsurdnost ove fašističke konferencije potkrepljuje i činjenica da velikomađarske grupacije imaju i teritorijalne pretenzije na velike dijelove Hrvatske”, piše u pozivu na prosvjed te se dodaje da je HČSP odlučio iskoristiti datum prvostupanjske presude u nadi da će mobilizirati građane “u svom fašističkom maršu kroz centar Zagreba”.

“Recimo ne fašizmu! Pozivamo sve antifašiste; studentice i studente, radnice i radnike, nezaposlene i umirovljenike da dođu na Trg i da svi zajedno pokažemo kakav Zagreb želimo”, stoji u pozivu koji je objavljena na stranicama Građanske akcija, a potpisuju da “Ujedinjeni za antifašističku Hrvatsku” i “antifašistički nepokoreni Zagreb”! Poziv se zaključuje parolom “Fašizam – ne u mom gradu”!.

Ta se reklama pojavljuje u desnom stupcu Facebook prozora, ravnopravno s drugim oglašivačima. Klikne li se na link sa satom “urešenim” velikim pozlaćenim U, otvara se određena web-stranica sa svim pojedinostima ove čudne ure nazvane “povijesni suvenir”.

Sat nipošto nije star, naprotiv, štanca se u serijskoj proizvodnji, nema brojeve, ali zato su tu grb iz vremena NDH, veliko U i križ, obrisi poglavnika, te natpis “Za dom spremni”, sve to pozlaćeno, švicarske kvalitete, po cijeni od 49 eura, ali ograničenih zaliha pa treba požuriti s narudžbom…

“NDH Reljefni ručni sat, remek je djelo koje će se prenositi s koljena na koljeno”, stoji na stranici uz obilje detaljnih fotografija naprave, ne objašnjavajući pritom kako remen navući na koljeno i ide li vrijeme na tom satu možda unatrag, do 1941… Šalu na stranu jer:

“Sat je proizveden kao povijesni suvenir i u nikom smislu ne služi kao sredstvo izazivanja nacionalne ili neke druge mržnje, niti mi ‘History Souvenirs’ kao proizvođači ne preuzimamo nikakvu odgovornost”, lukavo navode internetski poduzetnici ispod uputa za narudžbu i način plaćanja.

Takvih i sličnih “proizvoda” može se naći na internetu u izobilju, ali je neobično što je upravo Facebook, poznat po strogim pravilima ponašanja i oglašavanja, dopustio da se satovi reklamiraju na njegovoj mreži, jer je riječ o jasno vidljivom znakovlju čije je isticanje u Hrvatskoj zakonom zabranjeno, te da još za to, budući da je riječ o sponzoriranom linku, uzimaju i novac, čije je podrijetlo u ovom slučaju nečasno.

Sam povijesni kontekst tog otkrića donekle je poznat; Ivan Meštrović je, naime, ubrzo nakon uspostave NDH u travnju 1941. godine, stekao brojne neprijatelje u redovima ustaškog pokreta zbog njegova javnog protivljenja Rimskim ugovorima, po kojima je poglavnik Ante Pavelić gotovo cijelu Dalmaciju prepustio Kraljevini Italiji. Iako je bio svjetski poznat umjetnik s brojnim međunarodnim vezama, jedan dio ustaških dužnosnika radio mu je o glavi, a u tome je prednjačio Eugen Dido Kvaternik, zapovjednik Ustaške nadzorne službe i sin Vojskovođe Slavka Kvaternika.

Pavelić izdao putovnicu

Unatoč prijateljstvu s njemačkim opunomoćenim generalom u Zagrebu, Edmundom Glaiseom von Horstenaom, Meštrović ubrzo završava u zatvoru na Savskoj cesti, a vjerojatno bi bio i likvidiran da mu baš tog dana general von Horstenau nije došao u kućni posjet i saznao da je uhapšen.

Meštrović izlazi iz zatvora i na sve načine pokušava pobjeći iz Hrvatske gdje mu je život ugrožen. Poteže brojne veze i na koncu osobno odlazi kod Ante Pavelića koji mu vlastoručno potpisuje putovnicu za put na venecijanski bijenale, gdje bi trebao voditi hrvatski paviljon. Nakon bijenala Ivan Meštrović se ne vraća u Hrvatsku, nego ostaje u Italiji, gdje više puta odbija Mussolinijev poziv na razgovor, kupujući tako vrijeme potrebno da se domogne neutralne Švicarske.

U tome uspijeva srpnja 1943. godine kad mu Stjepo Perić, poslanik NDH u Rimu izdaje putovnice za njega i obitelj.

‘Tijekom našeg boravka u Švicarskoj moj je otac održavao brojne kontakte s obavještajcima s raznih strana, kod njega su stalno dolazili predstavnici raznoraznih hrvatskih političkih struja, te jugoslavenski, njemački, engleski i američki špijuni. Također, moj je otac održavao i bliske veze sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem, s kojim ga je vezivalo dugogodišnje prijateljstvo’, otkrio nam je Mate Meštrović i dodao kako su njegova oca Ivana, zbog međunarodna ugleda kojeg je uživao, razne strane htjele uplesti u svoje političke kombinacije, no on ih je sve od reda odbio.

Prema njegovim riječima, tajna organizacija Odessa, za koju se vjerovalo da pomaže nacistima u pronalaženju novih identiteta po Južnoj Americi, nikada nije postojala, već je taj posao u najvećem broju slučajeva odrađivala engleska služba, prenosi Press.

Ipak, Walters dodaje da ne postoje direktni dokazi da su Pavelića štitili Britanci i Amerikanci, ali da je previše sumnjivo to što je Pavelić mirno živio u Italiji tri godine poslije rata. “Pretpostavljam da je Pavelić držan na ledu kako bi ga koristili u eventualnoj borbi s Titom”, kaže Walters i dodaje da su mu i sami umirovljeni britanski obavještajci potvrdili da se na neki način podrazumijevalo da je Pavelić pod njihovom zaštitom.

Pavelić služio za zbacivanje komunističkog sustava?

Neposredno nakon rata su postojale neke teorije o Pavelićevom odnosu s Britancima. Prema Waltersu, i Tito je u to vrijeme sumnjao da Britanci drže Pavelića kako bi ga koristili za eventualno zbacivanje komunističkog sustava u Jugoslaviji, a čak je i Staljin optuživao Churchilla da želi Pavelića na vlasti u Jugoslaviji.

Na kraju, Walters je ipak naglasio da, Britanija, time što je štitila Pavelića, ne snosi nikakvu odgovornost za zločine koje su Pavelić i ustaše sprovodili nad Srbima i ostalim narodima. “Špijunski posao nikada nije, niti će ikada biti, pitanje morala. Poslije rata, Zapad je osjećao prijetnju od Staljina, toliku da je morao surađivati i s nacistima kako bi se borio protiv komunizma”, zaključuje Walters.

Kavčić je tako rekao kako je Državni savjet podigao ”prst upozorenja” u vezi s uključivanjem Hrvatske u NATO jer Hrvatska ima problema s odnosom prema ustaštvu i NDH.

Slovensko državno vijeće rezervirano je u pogledu uključivanja Hrvatske u NATO, pri čemu se kao neki od razloga navode ”prejudiciranje granice” sa Slovenijom, a uz to navodi i nepravilni odnos koji u današnjoj Hrvatskoj postoji prema nasljeđu NDH, te navode kako Hrvatska nije isplatila ratnu odštetu niti se je ispričala narodima i državama koji su bili pogođeni za vrijeme NDH.

Organizator izložbe je Hrvatskog filatelističko društvo Zadar čiji je predsjednik Igor Černigoj u pozdravnom govoru prilikom otvaranja filateliju preporučio mladima:

– Sakupljanje maraka je hobi sa tisuću lica. Filatelija ima jaku obrazovnu vrijednost, razvija smisao za rad, organizaciju i trgovinu. Poboljšava percepciju i motoriku. Potiče druženje.

Černigoj naglašava kako je osnovna vrijednost filatelije kulturološka jer su poštanske marke svjedok političkih, društvenih i inih zbivanja u nekoj državi.
 – Budući da se o markama izdanim između 1941. i 1945. zadnjih četrdesetak godina uglavnom šutjelo, a o izdanjima iz zadnje godine Prvog svjetskog rata nije reklo ni slova, mnogi mladi filatelisti mogli su steći krivi dojam o počecima naše filatelije. Naime, hrvatsko izdavaštvo poštanskih maraka nije započelo 1991. uspostavom neovisne i samostalne Republike Hrvatske, već 80 godina ranije. Ovom izložbom želimo široj javnosti pokazati poštanske marke nastale u tim burnim vremenima hrvatske povijesti, zaključio je Černigoj.

Izložba ima dva postava. Prvi je priča o prvim hrvatskim poštanskim markama. Kako Država SHS nastaje odlukom Hrvatskog sabora od 29. listopada 1918. godine, kojom je proglašeno odcjepljenje od Austro-Ugarske, velik dio državnih poslova, pa tako i poslovi poštanske službe, obavljao se decentralizirano. Rezultat toga je i izdavanje zasebnih maraka za Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Do 28. listopada 1918. godine u Hrvatskoj su u uporabi bile mađarske marke, nakon kojih je 29. studenog izdan niz maraka u prigodi proglašenja neovisnosti Hrvatske od Austro-Ugarske. Ta se serija sastojala od četiri marke koje prikazuju istu sliku; alegorijski prikaz roba koji kleči i kida lance, u okviru s nacionalnim obilježjima, a marke su različite boje i nominale te su bile u uporabi samo jedan dan. Izloženi eksponati dio su zbirke članova Društva Romea i Ive Viskovića.
   
Drugi postav prikazuje marke u doba NDH od 1941. do 1945. godine. U tom razdoblju poštanska administracija NDH je izdala ukupno 46 raznih izdanje maraka. Prave su izašle dva dana nakon proglašenja NDH, 12. travnja 1941, a posljednje 2. svibnja, šest dana uoči ulaska partizanske vojske u Zagreb.

– Prve marke NDH bile su provizoriji (pretiskane marke Jugoslavije) i korištene su do prvih redovitih maraka puštenih u opticaj 1. rujna 1941. pod nazivom Krajobrazi, pojašnjava Jurica Vučetić čiji su eksponati, uz one Željka Vlahova, prikazani u ovom postavu.

Izložbu će možete razgledati do subote 22. prosinca, a samo dva dana kasnije, na Badnjak 24. prosinca, na istom mjestu zadarski filatelisti će postaviti tradicionalnu izložbu "Božić na poštanskim markama Republike Hrvatske i europskih država". Ovaj postav bit će otvoren za javnost do 5. siječnja 2008.