Prvi postupak propao je prošle godine zbog previsoke cijene, a u drugom krugu odabrana je ponuda Krekić Avangarda od 2,67 milijuna eura, koja je bila nešto skuplja od albanskog građevinara PE-VLA-KU, ali s boljim dodatnim kriterijima. Međutim, ugovor nije potpisan jer u ožujku grad nije imao donesen proračun, time ni sredstva za bilo koji novi projekt. Ovog puta procijenjena vrijednost radova podignuta je na 2,7 milijuna eura bez PDV-a.

– Tijekom 2020. godine započela je izgradnja nove četverotračne prometnice od magistrale D 8 prema gospodarskoj zoni Crno s koje je izgrađena pristupna cesta za buduće groblje, a u nastavku projekta i sva ostala potrebna komunalna infrastruktura. Konkretno, do sada je za izgradnju parkirališta, vodoopskrbe, odvodnje, lagune za oborinske vode, obodnih cesta, javne rasvjete, središnje aleje, ispraćajnice i zida s ukopnim nišama Grad Zadar osigurao više od 3 milijuna eura. Inače, Novo gradsko groblje Zadar prostire se na površini od ukupno 33 hektara s ukupno osam grobnih cjelina te površina za centralne funkcije. Ukupni kapacitet je 7 513 grobnica s ukupno 30.198 grobnih mjesta. Svaku grobnu cjelinu okružuju zidovi s nišama, a sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata uredit će se i aleja s ukopnim mjestima za branitelje.

Na postojećem Gradskom groblju Zadar više nema površina za širenje i izgradnju dodatnih ukopnih mjesta, a do danas je u komunalnu tvrtku Nasadi pristiglo više od tisuću zahtjeva za kupnjom grobnica na novom groblju, navode iz Gradske uprave.

Hoće li projekt kojim je predviđena gradnja prvih 400 grobnica i rasterećenje sadašnjih prebukiranih gradskih groblja na kraju biti realiziran ovisi i o dinamici natječaja. Naime, u ovogodišnjem proračunu sredstva su osigurana, ali ako postupak prijeđe u sljedeću kalendarsku godinu pitanje je hoće li se svi opet naći u istom problemu, budući da je donošenje proračuna za 2025. godinu u regularnim rokovima u sferi znanstvene fantastike.

Na području kulture financirat će se programi i projekti koji „kulturu Grada Zadra uzdižu na lokalnoj razini, stavljaju ju u nacionalni i europski kontekst, promiču interkulturalni dijalog, razvoj civilnog društva; koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovne djelatnosti organizatora te oni programi/projekti koji se odvijaju kontinuirano“, navodi se u opisu poziva.

Područja financiranja su knjige i nakladništvo, dramska, plesna, glazbena,  glazbeno-scenska, vizualna i audiovizualna djelatnost, međunarodna kulturna suradnja, kulturno-umjetnički amaterizam, interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse te zaštita, obnova i očuvanje kulturne baštine. Ukupni predviđeni iznos za njihovo financiranje je 332.000 eura.

Za tehničku kulturu predviđeno je 80.000 eura, a financirat će se programi odgoja, obrazovanja i osposobljavanja djece i mladeži za stjecanje tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, programi prekvalifikacija i dokvalifikacija, organiziranje promaknuća tehnoloških inovacija (sajmovi, izložbe) itd. Rok za prijavu je 11. listopada ove godine.

Još prije 630 godina, točnije 1394., događaj stigmatizacije ovjekovječio je rezbarenjem u drvu u koru zadarske franjevačke crkve Ivan sin Jakova  iz Toskane. Povodom visoke obljetnice stigmatizacije Zadarski franjevci planiraju, u suradnji s gradom Zadrom, ispred svoje crkve postaviti Franjin kip u bronci.

Kip, po ideji fra Andrije Bilokapića, radi umjetnik Ilija Skočibušić. Izgled kipa i pozicija temelji se na tradiciji koja kaže da je Svetac na putu za Sv. Zemlju 1212. posjetio Zadar. Tradicija čuva i priču o zgodi prema kojoj se tada Franjo ozdravio opaticu benediktinki iz susjednoga samostana Svetog Nikole, pa su benediktinke franjevcima darovale teren na kojem je izgrađena njihova današnja crkva i samostan.

Crkva je već 1280. dobila naslov bazilike, i najstarija je franjevačka crkva s ove strane Jadrana. I prvi Franjin životopisac Toma Čelanski zabilježio je kako se Franjo s pratiteljem ukrcao na brod (zasigurno u Anconi) u želji da plovi u Siriju kako bi propovijedao kršćansku vjeru i obraćenje Saracenima i drugim nevjernicima. Ali „protivni vjetrovi“ neočekivano su ih odnijeli „na obalu Sklavonije“, u hrvatske krajeve.

U skladu s tim povijesnim podatkom Bilokapić je instalaciju s kipom sv. Franje nazvao: „Blagoslovljeni brat vjetar“.

Na blagdan rana sv. Franje u crkvi sv. Frane u Zadru bit će u 18:30 svečana večernja koju će kao i večernju sv. misu u 19 sati predvoditi fra Pavle Ivić.

Jedan od najvećih kolektiva koji je pogodila ova promjena je Ženski košarkaški klub Zadar Plus, ali ima i dosta drugih koji su osnovani u slično vrijeme. O ovom problemu javno je progovorila gradska vijećnica Adela Frank:

– Grad Zadar (ista garnitura HDZ-ovaca upravlja već 30 godina) je raspisao Javni poziv za sufinanciranje javnih potreba u sportu, otvoren do 10. listopada 2024. godine. Novitet ovog Javnog poziva je što se smiju javiti na poziv sportski klubovi (udruge) koji su članovi Sportske zajednice Grada Zadra 5 godina, a ne kao što je bilo do sada 3.

Pri tome uopće nije bitno u kojem se rangu natjecanja nalaze ti klubovi, već je samo bitno da ste “blizu oltara ” i financiranje može izdašno početi.  Pa čak i ako igrate u prvoj košarkaškoj, Premijer ženskoj ligi, nema veze jer taj uspjeh nije bitan za Grad Zadar.

Pljucanje po školi košarke, zadarskim djevojčicama, pljucanje po kadetkinjama, juniorkama i seniorkama prvoligašicama od strane Gradske uprave je nedopustivo! Svoj zadarskoj dici ostaju Jazine i ponosne boje Zadra Grada u nasljeđe, napisala je Frank.

Da nije posebnog ugovora o preoblikovanju, u problemima bi se ove godine našao i Hrvatski nogometni klub Zadar. Ipak, model financiranja za njega je gradonačelnik Branko Dukić pronašao netom nakon osnivanja, tako što mu je izdao 2,5 milijuna kuna pozajmica, koje bi trebale ući u temeljni kapital kluba. Rekli bi Rimljani – što je dopušteno Jupiteru, nije volovima.

Prema provedenoj istrazi ovaj 41-godišnjak je, radeći u zadarskom restoranu poznatom po marendama, prisvojio utržak od 31.555 eura, a zatim i restoran u Kožinu istog suvlasnika za 24.307 eura.

Taj je novac uspio „staviti u džep“ tako što je gotovinska plaćanja na blagajni restorana lažno prikazivao kao kartično plaćanje. Po okončanju smjene na blagajnama je predavao kartične slipove koje bi pronašao po stolovima ili ponovno tiskao izdane kartične račune, dok bi primljenu gotovinu zadržavao za sebe. Ukupan iznos koji je pribavio lažnim slipovima je 55.862,69 eura.

Na ispitivanju je u cijelosti priznao učinjeno, navodeći da bi uzimao novac, a na blagajni razduživao broj slipova koji je trebao biti po naplaćenim računima i to tako što bi otiskao dupli slip na aparatu, a ne sjeća se je li uzimao i slipove koji su ostajali na stolu. Rekao je da se namjerava dogovoriti sa oštećenikom i kroz dvije godine isplatiti dug.

Vlasnik je u konačnici oštećen za više od 60 tisuća eura, jer je morao dodatno plaćati provizije banci za kartično poslovanje.

Novog predsjednika SDP bira između pet imena, a široj javnosti najpoznatija su ona bivših ministara Siniše Hajdaša Dončića i Miranda Mrsića.

Članovi predsjedništva biraju se u šest područnih jedinica, a u dalmatinskoj među sedam kandidata su Sabina Glasovac, aktualna članica predsjedništva, i Erol Gaši. Zadrani će imati jake protukandidate, jer su na listi još Branko Grčić, Mišo Krstičević, Ranko Ostojić…

Puno je veća gužva na izborima za Glavni odbor, koji u sadašnjem sazivu ima 103 člana, koji se biraju po županijskom ključu. U aktualnom sazivu je četvero Zadrana – Irena Dragić, Toni Herenda, Goran Perović Mungos i Danijela Vukoša.

Dragić, Perović i Vukoša ponovno su istaknuli kandidature, a s njima će u „borbu“ Erol Gaši, Sandro Lovrinović, Helena Mikulandra, Nino Mrčela i Daniel Radeta.

Radeta i Gaši jedini su javno istaknuli svoje kandidature.

– Na unutarstranačkim izborima kandidirao sam se za člana Glavnog odbora SDP-a Hrvatske. Ovim putem želim poslati javnu podršku svim kandidatkinjama i kandidatima iz naše organizacije. Jedino zajedno, okupljeni i organizirani možemo mijenjati stranku i društvo na bolje, a na nama je da djelujemo i aktivno sudjelujemo na svim razinama. Pozivam sve članice i članove da izađu na izbore i podrže sve naše kandidate, poručio je Radeta, ujedno i aktualni predsjednik gradskog SDP-a.

Gaši je istaknuo veću ambiciju, za ulaskom u Glavni odbor ali i predsjedništvo stranke.

– Na ovim unutarstranačkim izborima 14. rujna više nemamo pravo birati isti smjer koji se pokazao totalno neuspješan. Korumpirana vlast iz redova HDZ-a i raznoraznih imovinskih pokreta je na vlasti od 2015. godine i bit će najmanje do 2028. godine. Dobrim dijelom, zahvaljujući nama! Imamo izbor, birati opet isto preko šalabahtera ili napraviti zaokret s nekim novim ljudima. Birajmo glavom, ne šalabahterima, poručio je Gaši.

Unutarstranački izbori mogli bi biti i svojevrstan lakmus-papir za lokalne izbore. Radeta je već sazvao sjednicu predsjedništva na kojoj su raspravljali o sljedećim lokalnim izborima, a podrška članstva lako bi mogla lansirati jednoga od kandidata u prve predizborne redove.

Zbirka je nastala 1958. godine zalaganjem tadašnjeg direktora Instituta JAZU u Zadru Vjekoslava Maštrovića, 1966. godine otvorena je kao Pomorski muzej, ali kao samostalna ustanova nikada nije zaživjela. Donacijama građana i trgovačkih društava u zbirku su ušle brojni modeli brodova, instrumenti za plovidbu; brodska oprema; maketa stradalog tankera Petra Zoranića, brodski top, pomorske isprave itd, najviše sa zadarskog područja i područja sjeverne Dalmacije.

Kako bi omogućio rad zbirke Grad Zadar je 2006. godine potpisao ugovor s HAZU kojim se obvezao podmirivati bruto plaću voditeljice zbirke. Do početka ove godine Grad je po toj obvezi isplaćivao 2.386 eura, no plaća je na proljeće povećana i sada iznosi 3.256 eura bruto.

Inače, voditeljica zbirke je Marijana Dlačić, koja je u siječnju stigla iz Malog Lošinja.

Prema neslužbenim informacijama, za taj posao zainteresirani su Meri Matešić Sičić, Vanja Čvrljak i Ina Sikirić, kao i još četvero kandidata za koje nemamo potvrdu.

Matešić Sičić desetljećima je prisutna u turističkom sektoru, od početaka u Falkensteineru i HTZ-u, kasnije kao menadžerica u Dogus Grupi te donedavna direktorica Turisthotela, dok ga nije preuzela Tankerska plovidba. Redovito se spominjala kao mogući kandidat za gradsku turističku zajednicu, ali do toga nikada nije došlo.

Vanja Čvrljak bio je kandidat za direktora TZ Zadar na nedavnom natječaju, kada je izabrana Iva Bencun. Aktualni je direktor TZ Ravni kotari, ali sa stalnim aspiracijama prema gradskom turizmu.

Kao rješenje iz ustanove nameće se Ina Sikirić Ivčić, dugogodišnja voditeljica kampanja i štandova u inozemstvu te zamjenica donedavne direktorice MIhaele Kadije.

Povjerenstvo za izbor direktora razmotrit će prijave te u roku od nekoliko dana uputiti svoj prijedlog Turističkom vijeću.

Ovaj rukopis svjedoči o živoj znanstvenoj aktivnosti u nekada neopravdano etiketiranom „mračnom“ srednjem vijeku, a izvorni znanstveni članak o efemeridama u njemu u posljednjem broju časopisa „Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine“ objavili su Dragan Roša, Maksim Klarin i Damir Hržina iz Zvjezdarnice Zagreb i Marijana Borić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rukopis nastao u skriptoriju benediktinskog samostana sv. Krševana 1322. godine, danas se čuva u Bodleian Library u Oxfordu i našoj je znanosti bio nepoznat do sredine 20. stoljeća. Jedan od razloga je i taj što je iz Zadra odnesen svega 12 godina nakon nastanka.  

Redovnik koji ga je napisao odnosi ga u benediktinski samostan sv. Andrije u Avignonu, zatim je u samostanu Saint Michel u Normandiji, a potom u Engleskoj u benediktinskom samostanu u Dorchesteru. Na kraju ga je antikvar Elias Ashmole 1667. godine zajedno sa svojom bogatom zbirkom knjiga i rukopisa donirao bodleianskoj knjižnici u Oxfordu, gdje se čuva i danas.

Ugovorom s Hrvatskim državnim arhivom otkupljena je kvalitetna preslika izvornog dokumenta i izrađena transkripcija svih tekstova i tablica, a zahvaljujući Sveučilištu u Zadru i Hrvatskom državnom arhivu godine 2018. izdana je opsežna, dvojezična monografija.

Kalendar donosi astronomske, komputske, efemeridne, liturgijske, astrološke, alkemijske i povijesne podatke. Rukopis pisan na latinskom jeziku bogat je raznolikim tumačenjima i preciznim astronomskim podacima sistematiziranima i oblikovanima u tablice načinjene za razdoblje od 76 godina, završno s 1369. godinom.

Vladanje znanjima iz astronomije bilo je zapadnom civilizacijskom kršćanskom krugu, time i Hrvatima, veoma važno za izradu Uskrsnih tablica. U julijanskom kalendaru naime obična godina sadržava 365 dana dok svaka četvrta godina ima jedan dan više (prijestupna godina), koji se dodaje veljači. Razlika od 0,0078 dana, za koliko je otprilike kalendarska godina duža od tropske, vremenom se nagomilavala. Za oko 128 godina poprimala je iznos od jednog dana. Zbog toga je tijekom godina proljetni ekvinocij padao u sve ranije datume. Na Prvom Nicejskom saboru održanom 325. godine donesena je odluka da se za datum proljetnog ekvinocija uvijek uzima 21. ožujka i to radi računanja Uskrsa, a za datum Uskrsa odabrana jprva nedjelja nakon punog Mjeseca po isteku proljetnog ekvinocija.

Do 1582. godine u kojoj je provedena gregorijanska reforma kalendara, razlika tropske i kalendarske godine narasla je na 10 dana. Gregorijanskom reformom »preskočeno« je 10 dana. Nakon datuma 4. listopada slijedio je 15. listopada. Nadalje, uvedeno je da svaka četvrta godina bude prijestupna, osim godina koje su djeljive sa 100, a nisu djeljive s 400.

Razlika današnjeg datuma kada je Zemlja u perihelu i onog koji je bio kada su priređivane efemeride u Kalendaru sv. Krševana iznosi oko 20 dana.  Zemlja je tada u perihelu po julijanskom kalendaru bila oko 14. prosinca, a u afelu oko 14. lipnja.

Dio tablica daje precizne podatke o deklinacijama Sunca za svaki dan u godini, meridijanskim visinama Sunca, trajanjima dnevnog svjetla i dnevnih izmjena Sunčeve ekliptičke duljine, iz kojih se vidi da su autori bili u stanju registrirati i najsitnije promjene u brzinama prividnog kretanja Sunca tijekom godine te visoku razinu astronomskih znanja.

Kalendar svjedoči ne samo o prijenosu znanja između europskih znanstvenih središta i periferije, već i kao pisano svjedočanstvo da su plodonosni utjecaji iz islamske znanosti, preko kulturnih središta arapske Španjolske Toleda i Córdobe dospijevali do samostana u Kataloniji a zatim i dalje po Europi, pa i Zadra. Smatra se najstarijim sačuvanim tekstom s dosljednom i vrlo ranom uporabom arapskih brojki, što je bila rijetkost i u europskim krugovima.

Za kraj, recimo kako je Kalendar sv. Krševana utkan u Pozdrav Suncu, u koju je arhitekt Nikola Bašić ugradio podatke o Sunčevoj deklinaciji, visini Sunčeve kulminacije i trajanju dnevnog svjetla uz imena i pripadajući datum kada se slave poznati zadarski sveci. Svjetlosni efekti na instalaciji usklađeni su s vremenima izlaska i zalaska Sunca.

Prema podacima s meteorološke postaje na Puntamici, jutros je do 8 sati palo 15 litara kiše, što nije bila enormna količina. Međutim, onima koji su se zatekli vani neugodu je mogao stvarati jak vjetar, koji je u jednom trenutku u noći zapuhao 30,6 metara u sekundi (oko 110 kilometara na sat), pa je stvarao dojam i veće količine padalina.

– Novi termin za analizu je u 14 sati, kada ćemo znati koliko je oborina palo jutros. Ono što mogu istaknuti da je temperatura zraka pala na 22 stupnja, što je za oko 3 stupnja manje nego jučer, kaže nam Anđelko Vidović, voditelj Meteorološke postaje Zadar na Puntamici.

Kratko razdoblje u kojem su padaline pale danas oko 11:30 sati poplavile su dosta gradskih cesta, pa je promet bio otežan a pješačenje gotovo nemoguće. Mnoge su ovi prizori podsjetili na epsku poplavu koja je Zadar pogodila skoro na isti datum prije sedam godina – 11. rujna 2017.