Elaborat koji je tvrtka priložila zahtjevu, izradio je Zeleni servis iz Splita, a u njemu se navodi kako je planirani kapacitet od 1.185 vezova manji od Županijskim Prostornim planom dopuštenih 1200 vezova. Proširenje marine već se dugo planira pa ne iznenađuje da je u Elaboratu naveden zastarjeli podatak. Prema posljednjim Izmjenama Županijskog Prostornog plana iz 2023., kapacitet ove komercijalne marine povećan je s 1200 na 1500 vezova, iako te promjene nisu uvedene u općinske prostorne planove.

Odluka Ministarstva o izradi Studije prvi je korak prema početku radova, a u ovoj fazi može sudjelovati i javnost. Svi zainteresirani mogu dostaviti mišljenje o Zahtjevu na adresu Ministarstva do kraja rujna.

Zahvatom je planirana dogradnja postojeće luke nautičkog turizma postavljanjem deset plutajućih dvostranih pontonskih priveza od armiranog betona dužine od 13 do 54 metra i širine 3,3 metra. Nadalje, planira se izgradnja bazena travel lifta i uređenje operativne obale u njegovoj funkciji

Kako se navodi u Zahtjevu, obuhvat postojeće luke koji je sada na oko 703 765 kvadratnih metara neće se promijeniti, već će doći do promjene u odnosu kopnenih površina i samog akvatorija. Površina kopnenog dijela će se smanjiti za 32 m2, a akvatorij će se povećati za istu površinu.

Marina Dalmacija d.o.o. od 2020. godine je u stopostotnom je vlasništvu društva Venilia Investments S.à r.l., Luksemburg, a krajnji je vlasnik CVC Capital Partners, također sa sjedištem u Luksemburgu.

Povećanje kapaciteta i dostupnosti

Jedan od ključnih ciljeva ovog projekta je osigurati adekvatnu infrastrukturu koja će omogućiti upis dodatnih 20 djece, čime će se povećati stopa sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju u općini sa 74,21% na 83%.

Projekt je službeno započeo potpisivanjem ugovora o bespovratnim sredstvima 17. ožujka 2023. godine između Općine Sveti Filip i Jakov, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Projekt se financira sredstvima Europske unije iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NextGenerationEU).

Trajanje i aktivnosti projekta

Predviđeno vrijeme provedbe projekta je 36 mjeseci, zaključno do 17. ožujka 2026. godine. Aktivnosti uključuju opsežne građevinske radove koji će obuhvatiti obnovu drvene građe, hidroizolaciju i krovne konstrukcije, zamjenu vanjske stolarije, instalacija, te sanaciju zidova i podova. Posebna pažnja bit će posvećena energetskoj učinkovitosti zgrade, s ciljem poboljšanja toplinskih svojstava.

Kroz reorganizaciju prostora vrtića, predviđeno je premještanje ulaza s javne površine na pripadajuće dvorište, te će se opremiti nova jedinica koja će moći primiti dodatnih 20 djece u dobi od 3 do 7 godina.

Ovaj projekt predstavlja važan korak u poboljšanju obrazovnih usluga za najmlađe stanovnike općine Sveti Filip i Jakov, stvarajući bolje uvjete za njihov razvoj i obrazovanje.

– U prošlosti su se ovce na otoku Pagu uzgajale isključivo radi vune, a danas je to u prvom redu radi paškog sira i janjetine. Vuna se je u domaćinstvu upotrebljavala za izradu prekrivača, jastuka i odjevnih predmeta, džempera, čarapa… Moja pokojna baka je u kući imala sve od vune, ali dolaskom sintetičkih materijala čija je proizvodnja značajno jeftinija, zadnjih pedeset godina vuna je polako nestala iz uporabe. Pranje vune izuzetno je skupo i štetno za okoliš jer prolazi kroz velike strojeve, troši jako puno vode i tretira se kemikalijama, a sva kontaminirana voda negdje mora završiti, objašnjava Žunić i dodaje da u Hrvatskoj ne postoji pogon koji obrađuje vunu za tekstilnu industriju. Najbliži pogon za pranje vune je u Belgiji koji uspijeva biti isplativ jer se radi o velikom postrojenju koje obrađuje ogromne količine vune i posjeduje pročiščivače pa se otpadne vode u cijelosti vraćaju u proizvodni proces.

Postojale su neke inicijative za prikupljanjem i otkupom vune na Pagu, ali se nisu pokazale uspješne ni rentabilne za otkupljivače zbog visoke cijene prijevoza i prerade pa se vuna na Pagu prestala otkupljivati. Uzgajivači ovaca se i danas muče s odlaganjem vune nakon šišanja s obzirom na njenu voluminoznost te ju zbog toga najčešće spaljuju ili odlažu na pašnjacima i suhozidima.

– To je veliki ekološki problem na otoku Pagu jer se vuna sporo razgrađuje, a ispod nje ništa ne može rasti. Sklona je skupljanju patogenih mikroorganizama, štetočina i miševa. Narušava i izgled prostora, a ako se pali također zagađuje zrak jer vuna slabo gori tj. tinja. Stoga bismo ovim projektom htjeli educirati i informirati vlasnike OPG-ova da se vuna ne treba bacati, već da se ista može iskoristiti u brojnim industrijama (poljoprivredna, građevinska, tekstilna, kozmetička…).

Na otoku Krku postoji primjer dobre prakse prikupljanja vune gdje ovčari u suradnji sa Poljoprivrednom zadrugom otok Krk, jedinicama lokalne samouprave i komunalnim društvom plasiraju svoju vunu te imaju osiguran otkup vune i distribuciju. Također, u Otočcu je pak prošle godine otvorena prva hrvatska Tvornica organskog gnojiva od sirove ovčje vune.

– Mi smo do sada organizirali radionice filcanja u školama i sastanke s predstavnicima Općine Povljana i Kolan koji su zainteresirani za prikupljanje vune na njihovom području. Kroz ovaj projekt ćemo još organizirati predavanje o korištenju vune, a početkom listopada organizirat ćemo studijski posjet u tvornicu Soven u Sloveniji koja prerađuje opranu i neopranu ovčju vunu. Do kraja godine organizirat ćemo i posjet pogonu u Otočcu jer se tamo od vune izrađuje ekološko gnojivo u obliku peleta i repelent za puževe. To nam je interesantno jer su vlasnici tvornice iskazali interes da otkupljuju svu vunu s otoka Paga pa možda ostvarimo buduću suradnju i tako riješimo ekološki problem. Kako bi se to ostvarilo moramo s gradovima i općinama na otoku Pagu pokrenuti organizirano prikupljanje vune kao što se to radi na otoku Krku. Kod njih Poljoprivredna zadruga otkupljuje, jedinice lokalne uprave sufinanciraju otkup, a komunalno društvo ustupa prostor za deponiranje.

Međutim, da bi vuna mogla ići u daljnju preradu, ona mora proći određenu proceduru, objašnjava predsjednica udruge. – Prema Pravilniku mora se registrirati subjekt za prikupljanje vune te se zadovoljiti standardi skladištenja, vođenja evidencije, čišćenja i dezinfekcija kako bi se spriječila kontaminacija i širenje zaraze. Uzgajivači imaju obavezu sortirati, donositi suhu i čistu vunu te potvrdu od veterinara da vuna nije od bolesnih i zaraženih životinja. Prije prerade, prema EU regulativi, vuna mora odstajati neko vrijeme jer je netom nakon šišanja puna patogena, a prostor gdje se vuna skladišti mora biti suh i prozračan. U tom cijelom lancu prikupljanja i slanja vune na obradu neizostavna je podrška jedinica lokalne samouprave i tvrtki koji bi trebali osigurati logistiku i prostor tj. sabirni centar za prikupljanje vune.

Udruga Volim Vlašići dobila je potporu za projekt od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u sklopu poziva za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima u 2024. Osim Ministarstva, vrijednost projekta prepoznala je i Zadarska županija, UO  za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove koja ga je financijski potpomogla. Projekt „Vratimo vuni sjaj“ svojevrsni je nastavak prošlogodišnjeg projekta „V.U.N.A. – Vuna u našim aktivnostima“ koji je naišao na dobru reakciju javnosti.

– Potaknuli smo neka razmišljanja u našoj lokalnoj zajednici, a do kraja godine u planu su nam sastanci i suradnja s predstavnicima jedinica lokalne samouprave Grada Paga i Novalje te vrtićima i školama gdje ćemo organizirati radionice filcanja vune. Doista želimo vratiti vuni sjaj na otoku Pagu i nadam se da ćemo uspjeti u tome, zaključuje Ana Žunić.

Procijenjena godišnja proizvodnja električne energije je gotovo 10 milijuna kilovat sati, a primjerice za najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj koja se otvorila prošle godine, onu u Obrovcu, procjena godišnje proizvodnje iznosi 11,3 milijuna kilovat sati što je dovoljno za opskrbu oko 3.500 kućanstava. Prema planu, proizvedena električna energija predavat će se u energetsku mrežu, a za to će se izgraditi i dvije nove trafostanice.

Željko Dilber, preuzeo je direktorsko mjesto u Nauti Lamjani 2020. godine, a od 2019. bio je registriran kao direktor Marine Preko, Harpuna i tvrtke Preko koja je investitor novog hotela lanca Hilton u Preku. Sve te tri firme imaju nekretnine na području općine Preko, a njihov je osnivač tvrtka Mooring iz Zagreba.

Lokacija zahvata je iznad postojećeg remontnog brodogradilišta Nauta Lamjana, smještenog u uvali Vela Lamjana na administrativnom području Općine Kali. Kako se navodi u Zahtjevu, pristup sunčanoj elektrani bit će omogućen postojećom lokalnom cestom uz izgradnju interne prometnice u smjeru sjeverozapad-jugoistok, odnosno u smjeru pružanja planirane sunčane elektrane.

Planirana je sunčana elektrana instalirane snage 7,07 MW, prilikom čega je ukupna površina obuhvata zahvata oko 8,66 hektara, a površina na kojoj je planirano postavljanje fotonaponskih panela iznosit će oko 3,07 hektara. Zahvat obuhvaća postavljanje nosive konstrukcije za montažu fotonaponskih panela, dvije trafostanice, invertera, razvodnih niskonaponskih ormara, električnih i komunikacijskih kabela. Točka spajanja planirane solarne elektrane biti će uspostavljena u planiranoj trafostanici koja bi se nalazila na samoj parceli u istom području obuhvata. Lokacija zahvata će se ograditi ogradom visine 2 m.

Detalji o zahvatu nalaze se u Elaboratu zaštite okoliša koji je izradio u travnju 2024. godine ovlaštenik VITA PROJEKT d.o.o. iz Zagreba.

Uzevši u obzir proračunatu, procijenjenu količinu ukupno proizvedene (dio koji se predaje u mrežu i dio koji se predaje u baterije) električne energije za godinu dana od gotovo 9,8 milijuna kWh izračunato je da se sunčana elektrana smanjiti oko 1.500 tona emisije CO2 u zrak.

– Imamo prvašića malo više nego prošle godine, a volio bih da dogodine bude duplo. Imamo nove planove s ovom školom i ona je u žiži zbivanja ove godine, dobila je dvoranu i nadam se da će je koristiti što više. U tijeku je projekt dogradnje škole i mislim da će ova škola vrlo brzo, i po najavama i načelnika općine, zaista biti jedna od najboljih u županiji, kazao je župan koji je u posjet došao s vrećom lopti da učenici ne bi, kako je objasnio, trčali samo za mobitelima i kompjuterima.

Škola je ove godine upisla 24 prvaša, a ukupno broji 218 učenika, 10 više nego prošle godine, kazala je ravnateljica OŠ Zemunik Božena Župan. – Svako dijete u Hrvatskoj mora imati jednake uvjete školovanja, a naša djeca imaju sve uvjete za rad, produženi boravak, kuhinju, pametne ploče i projektore, sudjelujem u svim projektima i zadovoljna sam suradnjom sa Županijom kazala je ravnateljica i zaključa da je ulaganje u školu, ulaganje u budućnost.

Općinski načelnik Ivica Šarić također je zadovoljan brojkama – Kada sam došao u Općinu prije 12 godina, imali smo oko 140 učenika, a sada smo došli do 218. Najveći razlog za povećanje je dolazak mladih obitelji u Zemunik, a Općina ima obavezu stvoriti društvenu, socijalnu i komunalnu infrastrukturu kako bismo ih privukli, a rezultati su vidljivi. Sportska dvorana je spremna za uporabu, a iako je Općina nominalno vlasnik, škola će je naravno koristiti.

Županijski resorni pročelnik Ivan Šimunić istaknuo je da na području cijele županije ove godine upisan 1561 prvaš, što uključuje 27 osnovnih škola kojima je Županija osnivač i 8 osnovnih škola Grada. – Prošle smo godine brojili 1560 prvaša, a zanimljivo je istaknuti da smo prošle godine zatvorili, a ove godine otvorili Područnu školu Žrdilo u Općini Posedarje gdje imamo jednog prvašića, upravo tu razliku.

Šimunić je također istaknuo da je Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport pred velikim  investicijskim ciklusom. – Imamo desetak prijavljenih projekata koji će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Najbrže će krenuti radovi na osnovnoj školi u Sukošanu za što imamo izvedbeni projekt, građevinsku dozvolu i suglasnost Ministarstva za investiciju. Sljedeći korak je prijava projekta u Ministarstvo, a odluka o financiranju će doći brzo nakon čega ćemo moći raspisati javni natječaj, najavio je pročelnik.

– Neophodna je kao infrastruktura za provođenje prstenovanja ptica koje provodimo u kontinuitetu od 2001., iako je prva postaja izgrađena tek 2004. godine. Postaja ostaje u istim gabaritima i zadržava svoju funkciju, tamo će se od kraja ljeta skroz do studenog boraviti volonteri, prstenovači i ornitolozi. Smjene su jednom tjedno, a istraživanja se provode i na samom lokalitetu unutar ornitološkog rezervata, objašnjava Fressel.

Područje Parka specifično je u Hrvatskoj, ali i šire, zbog čega je ovaj Ornitološki rezervat uvršten na listu važnih ornitoloških područja u Europi. Karakterizira ga iznimna bioraznolikost kakva je česta u močvarnim područjima koja udomljuju brojne biljne i životinjske vrste.

– Naša ornitološka postaja dio je mreže koja prelazi nacionalne granice, i šire od Europe. U Hrvatskoj se organizirano prstenovanje provodi više od sto godina, točnije od 1910. godine. Tada je to provodila Ornitološka centrala, a sada istraživanja organizira i provodi Zavod za ornitologiju pri HAZU. Zahvaljujući ovoj znanstvenoj metodi prikupljamo velik broj podataka, primjerice, tijekom jedne jesen prstenujemo tri do sedam tisuća ptica. S obzirom da se tek jedan mali postotak, jedan do dva posto, ponovno uhvati, jako su nam važne ove velike brojke. Također je posebno važno da se istraživanja provode kontinuirano kako bismo uspjeli pratiti put određenih jedinki. Onda možemo zaključiti puno o njihovim potrebama, o tome gdje su se zaustavljale, koliko su stare i slično.

Postoje i druge znanstvene metode koje uključuju digitalizirane uređaje, ali one zahtijevaju izdašnija financijska sredstva zbog čega se ne mogu upotrebljavati u masovnim količinama te zahtijevaju više dodatnih obrada.

– Prstenovanje se provodi na način da se ptice prvo moraju uloviti u ornitološke mreže, to su tanke mreže koje ptice ne vide i kada rano ujutro izlete iz tršćaka gdje noće, onda se ulove i zapletu u mreže. Postao ornitologa ili volontera koji su posebno obučeni, jest da izvade ptice bez ozljeda i da ih prebace u male platnene vrećice iz kojih se ponovno vade, određuje vrsta i mjeri. Postoji točno određena procedura što se sve uzima od podataka, uz pomoć ključeva za ptice određuje se spol i starost ptice ako je to moguće te se mjeri njihova težina i duljina krila. Na svaku uhvaćenu jedinku stavlja se prsten na kojem se nalazi jedinstvena šifra, a zatim se ptica pušta na slobodu.

Istraživanja se provode u razdoblju proljeća i kraja ljeta do sredine jeseni, a najvažnije su svakako jesenske migracije kada migrira najveći broj ptica među kojima su lako uhvatljive lastavice

– Lastavica je najbrojnija prstenova ptica na Vranskom jezeru a za njom slijede druge vrste pjevica : trstenjak cvrkutić, veliki trstenjak, trstenjak rogožar, siva grmuša, španjolski vrabac te crnokapa grmuša. Prema rezultatima dobivenim prstenovanjem ptica jasno je da je Vransko jezero dio selidbenog sustava koji pokriva Sjevernu, Srednju, Istočnu, Jugozapadnu i Jugoistočnu Europu, zatim cijelo Sredozemlje i Afriku, a vjerojatno i Zapadnu Aziju te Bliski i Srednji istok. Vransko jezero kao hranilište i odmorište koriste ptice iz cijele Srednje, Sjeverne i Istočne Europe koje se sele preko Sredozemlja kroz sva tri glavna smjera. Prvi je Zapadni smjer koji ide preko Sjeverne Italije, zaobilazi Jadransko more uz obalu Sredozemlja preko Gibraltara u Afriku. Drugi je Prekojadranski smjer koji prelazi preko Jadranskog mora i Italije, vjerojatno dalje u 2 smjera, preko Južne Italije i Sicilije te preko Korzike i Sardinije prelijeću Sredozemlje. Treći je Jugoistočni smjer niz obalu Jadrana i preko Balkana do Male Azije i Bliskog istoka.

Ornitološka postaja od iznimnog je značaja za akademsku zajednicu, ali tijekom provedbe ornitološkog kampa u posjet dolaze učenici i studenti. U Parku su se, kako objašnjava Norma Fressel, usredotočili na edukaciju lokane zajednice i budućih generacija, ali vodeći računa da se što manje uznemiravaju ptice. Uz novu postaju, to će zasigurno biti lakše, a očekivani rok dovršetka je kraj 2026. godine uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Radi se o poslovnom prostoru koji se prostire na 91 metara kvadratnih, a u kojem se prije toga nalazila VBZ knjižara Petar Zoranić kojoj poslovanje na toj lokaciji nije bilo isplativo.

Ponovljeni natječaj nije donio nižu cijenu pa će Nasadi prostor ponovno pokušati iznajmiti za 25 eura po kvadratu, odnosno za mjesečnu ratu u iznosu od 2.275 eura. Poslovni prostor daje se u zakup na pet godina, a namjena poslovnog prostora je trgovina na malo, financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, pravne i računovodstvene djelatnosti ili arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo.

Javno otvaranje ponuda izvršiti će Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja 23. rujna u 12 sati u Upravi Nasada, do kada je I rok za podnošenje prijava.

Broj polaznika / učenika je ograničen a prijaviti se može putem mail adrese: mps2024@pdpaklenica.hr. Učenici će sudjelovati na izletima bez pratnje roditelja. Nastavu provode licencirani vodiči SPV Zadar, u suradnji s članovima HGSSa koji su angažirani za vježbu spašavanja i penjačima penjačke sekcije PD Paklenice i naših vodiča-penjača koji pokrivaju elemente penjanja i vježbe. Program škole prati Pravilnik o malim planinarskim školama HPSa i cilj joj je približiti djeci osnove planinarstva i naučiti ih nekim osnovnim planinarskim znanjima i vještinama. Tako će u 6 predviđenih izleta učiti o planinarenju i planinarstvu, kretanju i boravku u planinama, zaštiti prirode, opasnostima, pomoći i spašavanju u planini, penjanju i orijentaciji. Na izletima će također u praktičnim vježbama utvrditi teorijski dio nastave kroz vježbe penjanja na pravoj i umjetnoj stijeni, spašavanja ozlijeđenih u planini i vježbe snalaženja u prostoru kroz orijentacijsku utrku. Naučit će izraditi improvizirani bivak, odnosno sklonište za zaštitu od nepovoljnih uvjeta, te savladati osnovne čvorove u planinarstvu.

Preostali izleti planirani su na penjalište Lišane Ostrovičke  i kanjoj Velike Paklenice (jednodnevni) i dvodnevni na Ravni Dabar (Srednji Velebit) s noćenjem u planinarskom domu.

Izuzetno se radujemo svakoj maloj školi jer je to prilika da kod djece probudimo ljubav prema boravku u planini i prirodi općenito i da ih potaknemo na aktivno i stress-free druženje s obitelji i prijateljima daleko od gradske gužve i svakodnevnih ekrana. Nešto od naučenoga će ostati u lijepom sjećanju, jer čak i ako ne nastave planinariti odmah nakon završetka škole, u kasnijim godinama opet će se vratiti tim lijepim trenucima.

Interes za male planinarske škole je u Zadru izrazito velik, i svaku godinu mjesta se popune u roku nekoliko dana od najave škole.

Što se tiče troškova i sponzorstava, PD Paklenica djelomično sponzorira troškove, dok roditelji plaćaju kotizaciju za pohađanje škole u iznosu od 100 eura u koju su uključeni stručno vođenje na izletima, dječji planinarski dnevnik i pomoćno uže tzv. zamka.

“Ovogodišnji turnir neće se moći organizirati bez potpore Grada Zadra koji je pokrovitelj ovog sportskog natjecanja mladih od samog početka. Kako u ovom trenutku i dalje Grad Zadar nema proračun, financijska sredstva koje redovito osigurava Gradska uprava ostaju blokirana te bi bilo neodgovorno prema HSTS-u, natjecateljima i ostalim sudionicima olako prihvatiti neizvjesnost koju nosi organizacija ovog kompleksnog događaja i dovesti u pitanje reputaciju najvažnijeg turnira mlađih uzrasta u Hrvatskoj. 

Inače, ova sportska manifestacija tradicionalno okuplja više od 200 mladih stolnotenisača, a uspjeh na njemu vrednuje se najvećim koeficijentom. Također, ona čini neizostavni dio zadarske sportske tradicije i kao takva zaslužuje odgovornost u organizaciji.

Obavijest o otkazivanju turnira „Barba Tomo Amižić“ službeno je objavljena i na stranicama HSTS-a. Zbog otkazivanja, tijela HSTS-a donijela su odluku da će ove sezone, umjesto zadarskog turnira, najveći koeficijent imati “Dubrovnik Open”.